Hrvatska je u srijedu na konferenciji u Madridu, organiziranoj u sklopu Međunarodnog turističkog sajma (FITUR), ponovno pozvala na bolje pozicioniranje turizma u EU-u te istaknula njegovu važnost u sklopu održivog gospodarskog razvoja.
Hrvatska, u čijem BDP-u turizam sudjeluje s 20 posto, u siječnju je preuzela šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a tijekom kojeg pokušava na europsku agendu staviti „održivi turizam“.
Zemlje EU-a su podijeljene po tom pitanju. Mediteranske zemlje podržavaju Hrvatsku dok se protive države sjevera Europe.
>>>Glavni eventi, ciljevi hrvatskog ‘predsjedanja’ europskim turizmom
U srijedu je počeo FITUR, najveći turistički sajam u Španjolsku, što je Hrvatska iskoristila kako bi još jednom iznijele svoje prioritete.
„Želimo bolje pozicionirati turizam u europskim institucijama“, rekao je hrvatski državni tajnik za turizam Frano Matošić tijekom konferencije pod nazivom „Budućnost održivog turizma u nacrtu Zelenog plana EU-a“.
Konferenciju je organizirala Svjetska turistička organizacija (UNWTO), sa sjedištem u Madridu, koja također nastoji pogurati turizam visoko na dnevni red u Bruxellesu. Stoga je prvog dana sajma organizirala raspravu na kojoj su sudjelovali ministri ili državni tajnici zemalja poput Španjolske, Portugala, Italije, Grčke i Rumunjske s interesom kakvog ima i Hrvatska.
“Mi se nadamo da ćemo objediniti stav država oko budućnosti turizma na sastanku u Dubrovniku u travnju na kojem će sudjelovati ministri turizma svih zemalja,”
Frano Matušić
„Tijekom predsjedanja Hrvatske nadamo se impulsu. Nalazimo se pred važnim trenutkom jer je turizam ključan za zemlje Europe“, izjavila je španjolska državna tajnica za turizam María Sagreras. „Mi, baš poput Hrvatske, borimo se protiv gubitka populacije u ruralnim krajevima a turizam ondje može vratiti ljude“, dodala je.
Hrvatski prioriteti
Hrvatska je u veljači 2018. na sastanku ministara turizma u Sofiji prvi put iznijela svoje prioritete o „održivom turizmu“ koje sada nastoji pogurati. Među tim prioritetima je smanjenje štete za lokalno stanovništvo i okoliš u turistički napučenim zonama, poticanje suživota turista i lokalnog stanovništva, smanjenje sezonalnosti turizma te korištenje prijevoznih sredstava koja manje zagađuju.
“Mi na takvom održivom turizmu radimo još od 2016. godine, ne samo u nacrtima, nego preko škola i prometnog sektora. Za te aktivnosti bili smo izdvojili novac“, rekla je portugalska državna tajnica Rita Marques.
Upravo je novac jedan od glavnih razloga zašto su zemlje sjevera Europe, koje više daju u proračun EU-a nego što iz njega povlače, suzdržane. One smatraju da je situacija u turizmu zadovoljavajuća te da nisu bitne promjene.
>>>Plenković i ‘Prijatelji kohezije’ u Pragu traže novac ‘Kluba škrtaca’: VFO
„To su dramatične promjene o kojima se govori zadnje tri ili četiri godine. Prije toga je bilo jedino riječi o rastu, o brojevima…“, napomenuo je Eduardo Santander, izvršni direktor Europske putničke komisije (ETC), udruge sa sjedištem u Bruxellesu koja promiče Europu kao turističku destinaciju. On stoga nije iznenađen otporom u dijelu zemalja.
Hrvatske prioritete dosad je podržalo 13 država a protivi im se njih 10, dok su četiri suzdržane.
„Neke zemlje se protive uspostavi posebnog fonda za turizam jer smatraju da bi to bilo zapošljavanje dodatne birokracije. Smatraju da su postojeće alokacije sredstava dovoljne za odgovore na izazove u turizmu“, rekao je Matošić za Hinu nakon konferencije.
„No Europski parlament je dao preporuku Europskoj komisiji i Vijeću EU-a, kojim mi sada predsjedamo, da se osigura posebna alokacija sredstava u iznosu od 300 milijuna eura u sklopu ‘Single Market’ programa u idućem proračunskom razdoblju od 2021. do 2027. godine. A to je upravo inicijativa koju smo mi lansirali u Sofiji“, dodao je.
“Neke zemlje se protive uspostavi posebnog fonda za turizam jer smatraju da bi to bilo zapošljavanje dodatne birokracije. Smatraju da su postojeće alokacije sredstava dovoljne za odgovore na izazove u turizmu,”
Frano Matušić
Taj novac bi bio na raspolaganju sudionicima u turizmu, napose malim i srednjim poduzetnicima, za koje Matošić smatra da su „najosjetljiviji na promjene u turizmu“.
„Cilj nam je tijekom našeg predsjedanja osigurati jednu bolju poziciju, to nam je cilj“, napomenuo je hrvatski državni tajnik.
“Brojke jačaju poziciju Hrvatske”
Turizam sudjeluje u BDP-u Europske unije s 10 posto a lani je Europa bila najposjećeniji dio svijeta. Od 1,5 milijardi turista njih 51 posto posjetilo je kontinent Europu. Matošić vjeruje da ti brojevi jačaju poziciju Hrvatske.
Hrvatska i njeni saveznici tvrde da bi turizam mogao i više pridonijeti EU-ovom Green Dealu (Zelenom planu).
>>>‘Izuzetno niska rentabilnost’, pad bruto dobiti u turizmu: HUT
Novi EU-ov Zeleni plan je Europska komisija najavila prošli mjesec. On je dio Komisijinog napora da usvoji UN-ovu agendu 2030. i ciljeve održivog razvoja. Bude li turizam „odgovoran, pametan i konkurentan“, te bude li prednjačio u „borbi protiv klimatskih promjena“, mogao bi se popeti među prioritetima EU-a.
„Mi se nadamo da ćemo objediniti stav država oko budućnosti turizma na sastanku u Dubrovniku u travnju na kojem će sudjelovati ministri turizma svih zemalja“, rekao je Matošić. „Nadam se da ćemo do tada i našim lobiranjem i putem ovakvih prezentacija kao ovdje uspjeti u onome što želimo“, zaključio je.
