Hrvatsko gospodarstvo poraslo je za 2,6% u 2018. godini, mrvicu slabije od očekivanja zbog posebno lošeg četvrtog tromjesečja. Međutim, realni rast BDP-a oporavio se iznad očekivanja u prvom tromjesečju 2019. godine, za 1,2% s kvartala nakvartal. Domaća potražnja ostala je pritom glavni pokretač rasta zbog jačanja ulaganja i snažne potrošnje kućanstava. Izvoz se oporavio nakon neočekivanog pada u prethodna dva tromjesečja. Visokofrekventni pokazatelji, podaci o tržištu rada i podaci iz anketa ukazuju da bi se snažan rast potaknut domaćom potražnjom trebao nastaviti tijekom 2019. godine, piše Europska komisija u fragmentu svoje Ljetne gospodarske prognoze posvećenom Hrvatskoj.
>>>Niski troškovi rada, rekordna zaposlenost i usporavanje BDP-a u Jesenskoj prognozi za Hrvatsku
Prognozira se oporavak robnog izvoza u 2019., dok će izvoz usluga i dalje opadati suočen s ograničenjima na strani ponude i jačanjem međunarodne konkurencije u sektoru turizma. Ipak, snažan rast konačne potražnje trebao bi se prije svega odraziti u porastu uvoza roba i usluga u 2019., dok će doprinos neto izvoza rastu BDP-a i dalje padati, prije još uvijek negativnog poboljšanja u 2020. godini.
Komisija očekuje se da će rast realnog BDP-a u 2019. godini ubrzati na završnih 3,1% prije nego što 2020. godine uspori na 2,7%.
>>>Analitičari pet najvećih hrvatskih banaka prognoziraju ovogodišnji rast BDP-a od 3 posto: HUB
Komisija u 2020. godini očekuje daljnji i umjereniji pad nezaposlenosti prema povijesno niskim razinama. Plaće bi trebale rasti zajedno sa stezanjem tržišta rada.
U prvih pet mjeseci 2018. godine inflacijski pritisci ostali su prigušenima zbog deflacije cijena hrane potaknute promjenama stope PDV-a u rujnu. Za 2019. godinu je prognozirana inflacija cijena od 0.9% a za 2020. od 1%.
Analitičari očekuju da će rast investicija potpomognut europskim fondovima i niskom cijenom zaduživanja dodatno ojačati do kraja godine prije nego što postane umjereniji u 2020.
