Izostanak konkretnih mjera za približavanje zemalja zapadnog Balkana članstvu u Uniji ugrozit će vjerodostojnost bloka, upozorilo je u četvrtak u Europskom parlamentu više hrvatskih eurozastupnika izražavajući nezadovoljstvo ishodom nedavnog samita EU-a i zapadnog Balkana.
Zastupnici u Europskom parlamentu u četvrtak su na plenarnoj sjednici raspravljali o nedavnom samitu EU-a i zapadnog Balkana u Brdu kod Kranja u Sloveniji.
>>>Beograd, Skopje i Tirana napreduju, Sarajevo ne | pristupni pregovori
Lideri EU-a tada su ponovili zemljama zapadnog Balkana da im je mjesto u Uniji i da razumiju frustraciju sporim procesom proširenja, ali je ponovno izostao vremenski okvir njihova ulaska u blok.
Više hrvatskih zastupnika u raspravi je ocijenilo da Europska unija nije dovoljno posvećena proširenju na zapadni Balkan no većina se složila da tim zemljama bez provedbe reformi ne treba otvoriti vrata EU-a.
“Test vjerodostojnosti”
Hrvatski zastupnik i izvjestitelj za proširenje na zapadnom Balkanu Tonino Picula (SDP/S&D) pozdravio je održavanje samita, ali nije zadovoljan ishodom. Rekao je da je nužna veća politička angažiranost i posvećenost EU-a toj regiji koju je opisao kao “test vjerodostojnosti EU-a”.
Pozvao je da se “odmah odobri” početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i počne provoditi bezvizni režim s Kosovom.
>>>EU u nesuglasju oko garancije budućeg članstva šest balkanskih zemalja | diplomati
Hrvatski zastupnik iz redova liberala Valter Flego (IDS/Renew) ocijenio je da “izgleda da se EU-u uopće ne žuri”, ali i da se “bogami ni države u regiji nisu oznojile od posla”.
“Dok se s jedne strane EU pretvara da je što skorije proširenje EU-a jedan od prioriteta, zemlje pak iz regije za svoje kozmetičke promjene tvrde da su to temeljite reforme”, rekao je Flego.
“Tapšanje po ramenu”
Ladislav Ilčić (Hrast/ECR) kritizirao je što je zapadni Balkan umjesto konkretnog datuma dobio “tapšanje po ramenu”. Upozorio je da “europska perspektiva zapadnog Balkana” ne smije postati “jeftina floskula”, ali pritom napomenuo da “ne smijemo uvoditi Srbiju u EU samo zato da bismo je odmaknuli od ruskog utjecaja ili pak BiH da bismo je maknuli od turskog utjecaja”.
Pozdravio je što se u deklaraciji samita naglašava važnost rješavanja bilateralnih odnosa, uključujući zemalja aspirantica za članstvo sa članicama EU-a.
“Prvenstveno tu mislim na prava Hrvata kao konstitutivnog naroda i promjenu izbornog zakona u BiH kao i rješavanje ratnog nasljeđa i pitanje prava hrvatske nacionalne manjine u Srbiji”, rekao je Ilčić.
Reforma izbornog sustava
HDZ-ov zastupnik Tomislav Sokol drži da je “potrebna što hitnija reforma izbornog sustava, sukladno odluci Ustavnog suda, kako bi se diskriminacija jednog od konstitutivnih naroda (Hrvata) i spriječila daljnja destabilizacija zemlje”.
Hrvatska zastupnica i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove (AFET) Željana Zovko čestitala je slovenskoj vladi “što drži vatru koju je pokrenula Hrvatska kako bi približila te zemlje Uniji”.
Zovko je bila suizvjestiteljica za paket IPA III, financijski alat kojim će Europska unija u narednih sedam godina osigurati 14 milijardi eura državama zapadnog Balkana na njihovom putu prema članstvu.
Zovko je u razgovoru za Hinu rekla da EU kroz taj instrument “ima direktan utjecaj na potrošnju” i da može kontrolirati sam proces proširenja, a dogovor od tom paketu opisuje “povijesnim postignućem”.
>>>Janša: ako se ne bude širila EU, širit će se netko drugi
Nezavisni hrvatski zastupnik Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) poručio je zemljama jugoistočne Europe da “imaju pravo na poštenu javnu raspravu” i da ne misle da će Europa riješiti sve njihove probleme.
Hrvatska zastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP) rekla je da je europska budućnost tih zemalja “ključna za dugoročnu geopolitičku budućnost u regiji” i da je potrebno ubrzati proces proširenja, a njezin kolega Karlo Ressler je rekao da je “minimum minimuma” da EU bude “stvarno prisutna, dokaže utjecaj i vjerodostojnost” na tom području.
S&D na AFET-u kritizirao Varhelyija
Europska komisija u utorak je ponovila ocjenu da Albanija i Sjeverna Makedonija ispunjavaju uvjete za početak pregovora, Srbija je spremna za otvaranje dva pregovaračka klastera, a Bosna i Hercegovina slabo ili nikako napreduje u ispunjavanju kriterija za približavanje EU-u.
Prije objave ovogodišnjeg paketa o proširenju, u javnost su procurile informacije da povjerenik Komisije za proširenje Oliver Varhelyi favorizira Srbiju, a odmaže Sjevernoj Makedoniji. Politico je objavio da su najbliži suradnici povjerenika Varhelyia, koje je osobno odabrao, pokušali izbrisati ili razvodniti kritike u službenim dokumentima o demokratskim nedostatcima u Srbiji.
>>>‘Voldemort proširenja’: pristrani Varhelyi ‘šalje fatalne signale, favorizira Srbiju’ | Politico
Grupacija socijaldemokrata je na ovotjednoj sjednici AFET-a kritizirala povjerenika Varhelyija zbog ignoriranja izvješća o kršenju ljudskih prava i vladavine prava.
“Izvješća povjerenika Varhelyija su zabrinjavajuća jer pokazuju spremnost da se zanemari važnost vladavine prava, posebice u Srbiji. Na taj način, ne samo da se potkopava vjerodostojnost Unije u regiji, već se ide na ruku onima koji su protiv proširenja”, rekao je Picula, priopćio je ured zastupnika.
“Strateško i sigurnosno pitanje”
Željana Zovko je u izjavi Hini rekla da puno većim problemom smatra “činjenicu da mi nemamo neku jaču vidljivost svih na terenu”, dok smatra da je “u interesu da imamo povjerenika koji je duboko zainteresiran da bilo tko napreduje”.
Proširenje EU-a je “strateško i sigurnosno pitanje”, a to treba još osvijestiti zemljama poput Francuske, Nizozemske i Njemačke, kaže Zovko.
>>>Zovko: 14,2 milijarde eura uvjetovane pomoći osigurava europsku perspektivu zapadnog Balkana
Sjeverna Makedonija i Albanija još uvijek ne znaju točan datum početka pristupnih pregovora. S. Makedonija riješila je spor s Grčkom i pristala promijeniti ime, a sad je blokira Bugarska. Sofija traži da Skoplje prizna da su makedonski identitet i jezik bugarskog porijekla.
Za Srbiju će uz provedbu reformi biti ključni odnosi Beograda s Prištinom, dok Crna Gora s Unijom pregovara već devet godina i najviše se približila vratima EU-a.
BiH tek treba ispuniti uvjete da osigura status države kandidatkinje, a Kosovo još nisu priznale ni sve članice EU-a.
