U situaciji potpunog izostanka turističkog prometa, sa kompletno zatvorenim smještajnim i ugostiteljskim objektima diljem zemlje, te rastuće neizvjesnosti oko tijeka glavne turističke sezone, najveće domaće turističke kompanije okupljene u Hrvatskoj udruzi turizma (HUT) sastavile su prijedlog mjera koje bi omogućile očuvanje zaposlenosti i poslovnih subjekata sektora koji generira gotovo 20 posto ukupnog BDP-a Hrvatske.
>>>Hrvatska ima premalo ‘high end’ hotela: analiza Velimira Šonje
U ovim uvjetima borbe protiv pandemije uzrokovane koronavirusom potpuno je izvjesno da će značajan dio turističkih prihoda ove godine izostati. U takvim uvjetima, a zbog iznimne sezonalnosti hrvatskog turizma koji u četiri ljetna mjeseca ostvaruje 85 posto ukupnog prometa, realno je očekivati da će turistički sektor poslovne probleme vući sve do proljeća 2021.
>>>‘Izuzetno niska rentabilnost’, pad bruto dobiti u turizmu: HUT
U HUT-u čvrsto podržavamo primarni cilj Vlade iskazan u prezentaciji prvog seta mjera pomoći gospodarstvu, a to je čuvanje radnih mjesta i poslovnih subjekata u ovim ekstremnim uvjetima. Smatramo to nužnim jer jedino tako možemo napraviti brzi povratak čim se za to stvore zdravstveni i tržišni uvjeti.
Prijedlog mjera za turizam podijeljen je u četiri grupe.
- Prvi prioritet je sačuvati radna mjesta do narednog proljeća.
Za to nam trebaju formalne i materijalne pretpostavke te predlažemo hitno formaliziranje instituta „radnika na čekanju“, što realno oslikava sadašnju poziciju velike većine radnika u ugostiteljskoj djelatnosti.
Dok su na čekanju, radnici bi trebali dobiti naknadu od minimalno 60% neto plaće, što je inače naknada za nezaposlene, a poslodavci ne bi plaćali poreze i doprinose obzirom da radnici ne rade.
Mjera bi trebala biti osigurana do narednog proljeća kada očekujemo početak normalizacije poslovanja.
- Druga grupa mjera odnosi se na plaćanje poreza i doprinosa te raznih naknada.
Naš prijedlog sastoji se u tome da se porezi i doprinosi te naknade i obvezne članarine (komunalna, pomorsko dobro, turističko zemljište, vodna naknada…) ne plaćaju dok ugostiteljski objekti ne rade.
Nakon početka rada, konkretno s otvaranjem 50% raspoloživih kapaciteta, spomenuta davanja plaćaju se u iznosu od 30-50% kako bi se omogućilo da korisnici tih davanja „prežive“ te raspolažu sredstvima isključivo za nužno funkcioniranje.
Ovakav sustav plaćanja vrijedi do 01.05.2021.
Naime, svi smo svjesni da će ovogodišnji turistički promet biti značajno smanjen i potpuno je logično da se poslodavci oslobode plaćanja takvih poreza. Sama odgoda plaćanja nema smisla, jer je već sada očito da neće postojati mogućnost plaćanja već treba sačuvati zaposlenost i poslovne sustave do ponovnog početka punog poslovanja.
- Treća grupa mjera odnosi se na financiranje likvidnosti i pripremu naredne turističke sezone, stoga se predlaže osiguranje bespovratnih sredstava i/ili da se putem HBOR-a i poslovnih banaka osiguraju povoljni krediti za tu namjenu.
- Četvrta grupa mjera odnosi se na reprograme postojećih kreditnih obveza za sve subjekte kojima je to nužno za poslovni opstanak.
Mjere smo poslali i Vladi i očekujemo da se razmotre i usvoje kroz najavljeni novi paket pomoći gospodarstvu, a koji je nužan za preživljavanje ukupnog gospodarstva.
Hrvatska udruga turizma
Veljko Ostojić, direktor
U ime:
Arenahospitalitygroup d.d. Pula
Bluesunhotels d.d. Zagreb
Falkensteiner d.d. Zadar
Hoteli Dubrovačka rivijera d.d. Dubrovnik
HUP Zagreb d.d. Zagreb
Imperial Riviera d.d. Rab
Jadranka d.d. Mali lošinj
Laguna Novigrad d.d.
Maistra d.d. Rovinj
Plava laguna d.d. Poreč
Turisthotel d.d. Zadar
Valamar Riviera d.d. Poreč
Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske
Kamping udruga Hrvatske
