Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u rujnu 2019. u odnosu na kolovoz 2019. u prosjeku su više za 0,8%. U odnosu na rujan 2018., tj. na godišnjoj razini, više su za 0,8%, dok su u godišnjem prosjeku više za 0,9%, javlja Državni zavod za statistiku.
Kumulativno, od siječnja do rujna, u odnosu na isto razdoblje lani potrošačke cijene bilježe rast od 0,7 posto.
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u rujnu 2019. u odnosu na kolovoz 2019. najviše su porasle cijene Odjeće i obuće, koje su u prosjeku više za 20,8% (nova kolekcija odjeće i obuće), cijene Pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva, cijene Komunikacija te cijene Raznih dobara i usluga, koje su u prosjeku po svakoj skupini više za 0,7%, kao i cijene Zdravlja i cijene Obrazovanja, koje su u prosjeku po svakoj skupini više za 0,1%.
Rast indeksa potrošačkih cijena u rujnu 2019. u odnosu na kolovoz 2019. ublažile su cijene Rekreacije i kulture, koje su u prosjeku niže za 2,8%, cijene Restorana i hotela, koje su u prosjeku niže za 1,0%, cijene Prijevoza, koje su u prosjeku niže za 0,8%, te cijene Hrane i bezalkoholnih pića i cijene Alkoholnih pića i duhana, koje su u prosjeku po svakoj skupini niže za 0,2%.
Istodobno su cijene Stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva u rujnu 2019. u odnosu na kolovoz 2019. u prosjeku ostale na razini cijena iz kolovoza 2019.
>>>U prvih 9 mjeseci deflacijski pritisci jači nego lani: HGK
Najveći doprinos porastu indeksa potrošačkih cijena u rujnu 2019. u odnosu na kolovoz 2019. imale su cijene Odjeće i obuće (za 1,31%), a najveći doprinos padu indeksa imale su cijene Rekreacije i kulture (za -0,17%).
U sklopu indeksa potrošačkih cijena, cijene Dobara u rujnu 2019. u odnosu na kolovoz 2019. u prosjeku su više za 1,2%, dok su cijene Usluga u prosjeku niže za 0,2%, piše DZS (.pdf).
Komentar Grabancijaša
Većina središnjih banaka svijeta cilja inflacijsku stopu od blizu ali ispod 2 posto u srednjem roku koja se smatra blagotvornom za rast gospodarskih aktivnosti i životnog standarda. HNB u iščekivanju eurozone ne cilja ništa.
>>>ECB produbio negativnu kamatnu stopu na -0.5%, najavio novu rundu stvaranja novca
Pojedini političari i analitičari tvrde da će percipirano stezanje tržišta rada u eurozoni i Hrvatskoj u konačnici rezultirati rastom plaća, industrijskih i potrošačkih cijena. No, Grabancijaš drži da masovna zapošljavanja promjenom metodologije koju smo neovisno potvrdili u Eurostatu samo iskrivljuje sliku.
>>>Velika je kupovna nemoć Hrvatske
Primjerice, prema izračunu Hrvatske gospodarske komore promjena metodologije je u Hrvatskoj rezultirala povećanjem broja zaposlenih u srpnju za 109,6 tisuća i smanjenjem stope nezaposlenosti na 6.8%. Navedena stopa, koja zrcali kretanja u europodručju podrazumijeva zdravo tržište rada sa zdravim inflacijskim vjetrovima koji, eto, izostaju.
>>>Rehn upozorio na ‘japanifikaciju’ inflacijskih očekivanja u eurozoni
Grabancijaš je u komunikaciji s Eurostatom i drugim europskim institucijama u iščekivanju izvještaja o podzaposlenosti i prekarnim poslovima u Europskoj uniji. Rečeno nam je da će statistika, koja nije decidirano osvježena od 2017. godine, biti objavljena u rujnu, ali se to nije dogodilo. Hrvatska je lani bila europski prvak u prekarnim poslovima koji, vidi vraga, rezultiraju deflacijskim pritiscima i prekarnim ekonomijama.
