Prema u srijedu objavljenoj prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) potrošačke cijene u Hrvatskoj u prosincu 2025. porasle su za 3.3% u poredbi s istim mjesecom u godini prije.
Cijene su na mjesečnoj razini, u poredbi sa studenim, bile manje za 0,4%.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Energiju 3,9%, za Hranu, piće i duhan 3,1%, a za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,1%.
Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponentu Usluge, za 0,3%, dok je pad stope procijenjen za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 0,8%, Energija te Hrana, piće i duhan, po svakoj komponenti za 0,7%.
Prema Harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) Eurostata, stopa je na godišnjoj razini iznosila 3.3%.
Retrospektiva
Zadnji podaci za 2025. godinu utiru put analizama i sintezama. Kako možete vidjeti u dolje priloženoj tablici cijene su tijekom ljeta 2024. oštro padale (s 3,7% u travnju na 1,6% u rujnu).
Takav se trend u 2025. preokrenuo pa je inflacija na godišnjoj razini postojano bila veća od svibnja do studenoga.
Glavni faktor divergencije pritom je divljanje, odnosno rekordno propinjanje cijena usluga u turizmu, što je pojedine dionike sektora, resornog ministra i premijera Andreja Plenkovića ponukalo na riječi upozorenja da bi nam se “lakomost” mogla obiti u glavu.
Uočljivo je i da je inflacija kroz 2025. bila “ljepljivija” i postojanija nego u godini prije. Jedan od značajnih faktora “stabilizacije” su cijene hrane koje su naizgled pronašle uporište i utvrdu na visokim razinama pa neumoljivo izjedaju najveći dio proračuna hrvatskih kućanstava (25-30%).
Inflaciju su ponajviše zauzdale cijene energenata, bila riječ o “prirodnom” padu cijena nafte ili “neprirodnom” ograničavanju cijena električne energije i plina.
Vlada je već započela ili najavila dokidanje regulacije i povratak tržišnim mehanizmima, što će izvjesno izazvati neželjene posljedice čak i ako krojači smjernica uspiju u provedbi postupne i odmjerene normalizacije.
U ilustraciji potencijala, porast cijena struje od 5%, koji se prelijeva širom dobavnih lanaca proizvodnog i uslužnog sektora, ukupnu inflaciju može potpiriti za 0.2 do 0.3 postotna boda.
Za retrospektivu zanimljivo prosječna plaća, pa tako i kupovna moć nastavile su s rastom, iako je tempo usporio.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.