Guverner talijanske središnje banke Ignazio Visco prošlog je tjedna u godišnjem govoru posvećenom monetarnim i gospodarskim izazovima još jednom podcrtao nevoljkost građana da uskoče u tržište rada.
>>>U sjeni korone ‘svi brišemo prašinu s modela dužničke krize u Italiji’
Italija i Španjolska već desetljećima slove kao zemlje s ponajvećim radno aktivnim stanovništvom koje zazire od rada, situacija je osobito akutna na jugu Italije, rodnoj grudi guvernera.
Zaziranje od rada
Govoreći u zlatno obojenoj dvorani Palače Koch, sjedištu njegove institucije u Rimu, Visco je oslikao tmurnu sliku demografskog i gospodarskog propadanja uz procjenu da bi (re)aktivacija zamrle radne snage mogla biti jedna od najtežih zadaća unatoč 200 milijardi eura novca za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).
>>>Italija je na rubu ‘perma-recesije’: Capital Economics
“Prevladavanje faktora koji sputavaju rast produktivnosti postalo je još nužnije” uslijed demografskih kretanja, rekao je. Tome “se može tek djelomično suprotstaviti poboljšanjem migracijske ravnoteže i povećanjem sudjelovanja na tržištu rada.”
Guverner je potom iznio porazne podatke, 2.62 milijuna građana moglo bi ali ne želi ili zazire od rada. Bloomberg dodaje da negativnim kretanjima doprinosi i 872,000 osoba koje rade s nepunom satnicom i 90,000 ljudi koji traže posao ali ga iz različitih razloga ne mogu neposredno pronaći.
>>>Rekordna potražnja za radom u Hrvatskoj | MojPosao
“Uistinu me jako rastužuje vidjeti ove brojke,” rekao je Andrea Prencipe, profesor inovacija u upravljanju i rektor Sveučilišta Luiss u Rimu. “Ovo ukazuje na problem koji seže dalje od uobičajenih pitanja usklađivanja ponude i potražnje, i vještina. To je problem mentaliteta.”
Obrazovanje
Povijesno i poslovično, situacija je najteža na jugu Italije gdje je lani prosječna stopa nezaposlenosti iznosila oko 20 posto u poredbi s 9.5 posto u drugim dijelovima zemlje. U Napulju, rodnom gradu 72-godišnjeg guvernera, stopa je sezala do 24 posto.
Govoreći o depresiji, Visco je naglasio i slabu participaciju žena na tržištu rada koju se po donošenju potomstva teško ili nevoljko vraćaju na posao.
>>>Velika i akutna nestašica kvalificiranih radnika u Njemačkoj
Kao korijen problema naveo je sustav školstva. Slaba participacija rada “usko je vezana uz stupanj obrazovanja” rekao je u gledištu koje dijele mnogi.
“Mi imamo niskokvalificiranu radnu snagu,” konstatirala je prošlog tjedna zamjenica talijanskog ministra financija Maria Cecilia Guerra. “To ima golemi utjecaj na naš potencijal rasta.”
Prencipe drži da se duboko ukorijenjeni problemi ne mogu riješiti s lakoćom i da će zahtijevati više od natapanja novcem iz plana za oporavak iako će on biti od pomoći u inicijativama za prekvalifikaciju ili dopunsko obrazovanje.
>>>Italija priprema nove poticaje vrijedne oko 40 milijardi eura
Mladi ljudi u Italiji nakon školovanja generalno teško ulaze na tržište rada i treba ih bolje uvježbati za vremena u kojima uvjeti i zahtjevi poslodavaca evoluiraju u realnom vremenu a životni vijek traje sve dulje, rekao je.
Visco je u govoru odvagnuo da je hrabrenje ljudi na ulazak ili povratak tržištu rada od suštinske važnosti. Alternativa je promatranje egzodusa najboljih i najbistrijih, upozorio je podsjetivši da je zemlju napustilo već milijun sposobnih, “dok drugi ne rade ništa”.
>>>Očajni britanski proizvođači hrane regrutiraju zatvorenike
“Nije stvar u tome kolika su sredstva – koja su sveukupno gledajući značajna – već u tome kako ćemo ih iskoristiti,” rekao je Prencipe. “Mi ih trebamo da bismo se uistinu othrvali problemima povezanim s radom i naobrazbom.”
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
