Grci su u nedjelju krenuli glasati na izvanrednim izborima sazvanima nakon što je vladajuća stranka Syiriza zabilježila loše rezultate na svibanjskim izborima za Europski parlament koje je 44-godišnji premijer Aleksis Cipras prihvatio kao “referendum” o svojoj politici.
U lijevom kutu je izazvani Cipras, radikalni ljevičar koji je na vlasti od 2015. godine otkad za sobom vuče pregršt neispunjenih obećanja o oslobađanju Grka od mjera štednje, a u desnom 51-godišnji izazivač, Kyriakos Mitsotakis, politički plemenitaš iz bogate političke dinastije čiji je otac nekoć bio premijer poznat po imenovanju svoje sestre na mjesto ministrice vanjskih poslova.
Mitsotakis stranka desnog centra Nova demokracija u svibnju je osvojila 8 posto više glasova od Sirize, a posljednje ankete sugeriraju da će se prednost danas vinuti na 10 ili više posto.
Grčka je 2010. godine preživjela razarajuću financijsku krizu i do 2018. godine životarila od velike novčane pomoći EU-a i drugih međunarodnih ili privatnih zajmodavaca koji su zauzvrat tražili provođenje brojnih neoliberalnih reformi zloglasnih po tome što ljude i ekonomije u konačnici ostavljaju u prekarnom stanju.
Nedjeljni izbori
Grci u nedjelju 7. srpnja izlaze na izbore, ankete konzervativnoj stranci Nova demokracija daju deset postotnih bodova prednosti pred Koalicijom radikalne ljevice, Syrizom.
Nova demokracija je ususret izborima obećala stvaranje dobro plaćenih poslova s pristojnim pravima i dobrobitima. Syriza se nada da će na izborima bit nagrađena zbog povećanja minimalca od 11 posto i vraćanja prava na kolektivne pregovore.
“Ekonomija je glavna briga ljudi,” rekao je Thomas Gerakis iz agencije za ispitivanje pulsa javnosti MARC za Reuters. “Glasači žele znati može li vlada Grcima dati bolje sutra,” kaže.
>>>Prekarijat u predizbornoj Grčkoj
Cipras i Syriza, naširoko kritizirani zbog gaženja predizbornih zavjeta, također trpe pad popularnosti zbog nedavnog postizanja sporazuma oko imena sa Sjevernom Makedonijom, što brojni Grci prihvaćaju kao nacionalnu izdaju.
Grčka je s programom strukturnih reformi završila u 2018. godini ali ostaje pod nadzorom kreditora koji brinu o fiskalnoj disciplini. Iako se ekonomija vratila rastu, stopa nezaposlenosti od 18 posto još uvijek je najviša u europodručju, a karakter novostvorenih poslova ne odgovara tradicionalnoj definiciji radnog odnosa.
