“Mi smo zelena ljevica koja nudi viziju Hrvatske kao zemlje dobrog života, u kojoj država brine za sve svoje građane, u kojoj je ekonomija usmjerena na ostvarenje dostojanstvenih plaća i uvjeta rada, energetske i prehrambene samodostatnosti i zelene tranzicije,” rekli su Sandra Benčić i Tomislav Tomašević, koordinatori stranke Možemo! prilikom predstavljanja programskih prioriteta za nadolazeće parlamentarne izbore.
O viziji programa i procesu nastanka govorio je programski koordinator Tomislav Medak: “Ovaj program je obećanje koje dajemo sami sebi, naš je društveni ugovor i način na koji radimo i vidimo politiku, a ujedno predstavlja naše obećanje društvu i građanima, odnosno obaveza da provodimo ono što smo obećali, kao što to radimo u Gradu Zagrebu.
Pričekajte učitavanje, prelistajte program:
Program je nastao participativno i oslanja se na znanja i iskustva više od 150 ljudi uključujući članove saborskog kluba, skupštinskog kluba, niz vanjskih stručnjaka, članova stranke kao i samih građana, kroz ankete i prijedloge koje su davali. Svi zajedno oblikovali smo viziju društva koju predstavljamo kao ovaj program za nacionalne izbore 2024.”
“Mi vidimo Hrvatsku kao zemlju u kojoj su javne institucije usmjerene na rješavanje životnih situacija građana i ostvarenje njihovih prava, u kojoj su svi jednaki, u kojoj nema onih privilegiranih naspram ‘građana drugog reda’. I kao što smo se uhvatili ukoštac s teškim problemima koji su godinama zanemarivani u Zagrebu, tako ćemo to učiniti i na razini cijele zemlje,” rekao je Tomislav Tomašević.
Četiri programske cjeline
Vizija zemlje koju nudi Možemo! kao stranka zelene ljevice predstavljena je kroz četiri programske cjeline: zelena i otporna ekonomija po mjeri ljudi i okoliša, pravedna i jednaka država i društvo koji brinu za ljude, snažan i odgovoran javni sektor u službi građana te sigurne i solidarne: ravnopravnost, ljudska sigurnost i otpornost na klimatske promjene.
Predstavljajući zelenu i otpornu ekonomiju kao prvu programsku cjelinu, Benčić je rekla: “Umjesto dosadašnjeg neuspješnog modela kojim dominiraju klijentelizam, rentijerstvo, nejednaka regionalna razvijenost i dominacija jedne gospodarske grane nad ostalima, gradit ćemo ekonomski model koji proizvodi dobra i usluge za zelenu transformaciju i postizanje klimatske neutralnosti, generira ekonomsku jednakost te ujednačen razvoj svih dijelova Hrvatske.”
To ćemo napraviti koristeći poluge podrške zelenoj reindustrijalizaciji u strateškim područjima energetike, proizvodnje hrane, razvoja održivog prometa i obnovi stambenog fonda, što podrazumijeva upravljanje razvojem kroz paletu industrijskih, ekonomskih i socijalnih politika, razvoj zelene proizvodnje s visokom dodanom vrijednošću, ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije, obrazovanje te stvaranje kvalitetnih radnih mjesta.
Za zelenu i otpornu ekonomiju ključni su razvoj poljoprivrede i ribarstva koji će osigurati prehrambenu samodostatnost i biti otporni na klimatske promjene, zatim zaštita okoliša i prirode kao temelj razvoja zemlje jer samo zdravi ekosustavi omogućuju sigurnost hrane, vode i obnovljivih dobara i preduvjet su za razvoj ključnih gospodarskih grana. Cilj energetske politike je značajno povećati razinu energetske samodostatnosti i sigurnosti, osigurati priuštivu energiju građanima iz obnovljivih izvora energije te istovremeno smanjiti emisije stakleničkih plinova. Važan segment zelene i otporne ekonomije jest i uspostavljanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom kao dio kružne ekonomije koji će organizirati, provoditi i nadzirati država u suradnji s regionalnom i lokalnom vlasti, s jasno podijeljenim nadležnostima i financijskim obavezama. Ključne politike su i razvoj održivog prometa, razvoj održivog turizma, stvaranje boljih uvjeta rada i digitalizacija.
Za pravednu i jednaku državu i društvo koji brinu za ljude kao drugi programski prioritet ključno je osigurati kvalitetno, održivo i svima dostupno zdravstvo, i to jačanjem sustava obiteljskih liječnika kako bi se smanjila potreba za upućivanjem na sekundarnu razinu skrbi, usmjeravanjem javnih sredstava za strateške projekte u javno a ne privatno zdravstvo, ulaganjem u programe prevencije i rane detekcije, osiguranjem dovoljnog broja liječnika kroz poticanje deficitarnih specijalizacija, kao i osiguranjem dostupne skrbi za mentalno zdravlje, posebice djece i mladih.
Prevencija siromaštva
Prioritet je i jačanje socijalne skrbi, odnosno snažnija briga za ljude i zajednicu osiguranjem podrške za obitelji u različitim životnim potrebama: psihosocijalnu podršku, podršku roditeljstvu, socijalno mentorstvo i financijsku podršku jednoroditeljskim i samohranim obiteljima i pristup medicinski potpomognutoj oplodnji.
Uvest ćemo dodatne mjere za prevenciju siromaštva: sustavnim podizanjem socijalne naknade koje ćemo prilagođavati ih prema stopi rizika od siromaštva, mjerit ćemo inflaciju po dohotku i uvoditi inflacijske dodatke za građane s nižim prihodima, zaštititi ovršene građane kroz lakšu otplatu duga i regulaciju agencija za naplatu potraživanja.
Osigurat ćemo snažniju podršku osobama s invaliditetom, uz značajno povećanje mirovina koje su ključne za dostojanstven život starijim osobama. Razvijat ćemo mreže dnevnih centara i dnevne boravke za starije osobe, širiti pomoć u kući uz mogućnost organizirane prehrane, uvesti mobilne timove liječnika i socijalnih radnika u lokalnim zajednicama.
Udvostručit ćemo proračun za kulturu i omogućit ćemo veću dostupnost kulture uvodjenjem vaučera za građane za kulturne događaje kako u urbanim tako i izvan većih urbanih sredina širom Hrvatske.
Stambena politika
Što se tiče stambene politike, prioritet je javni stambeni fond kojeg ćemo povećati kupnjom ili gradnjom novih stambenih jedinica te progresivnim povećanjem proračuna za tu svrhu. U četverogodišnjem razdoblju uložit ćemo 900 milijuna eura za stanovanje, što predstavlja povećanje od pet puta u odnosu na trenutna ulaganja. Donijet ćemo novi zakonodavni okvir koji će jedinicama lokalne i regionalne samouprave dati više alata za ograničavanje dnevnog najma i prekomjerne turistifikacije i gentrifikacije, osigurat ćemo uvjete za razvoj neprofitnog stambenog sektora, te ćemo poticati zadružno stanovanje i javno-civilna partnerstva u tu svrhu i kreirati fond zemljišta.
U okviru odgoja i obrazovanja, osigurat ćemo dostupne i priuštive vrtiće za svu djecu, kao što to činimo u Zagrebu, uvesti građanski odgoj i obrazovanje u sve škole, smanjiti pritisak ocjena kroz novi model vrednovanja učeničkih postignuća, zadržat ćemo opće obrazovne sadržaje u srednjim strukovnim školama, a škole učiniti mjestom zelene transformacije i otpornosti kroz zelenu javnu nabavu, školske vrtove i učenje održivog ponašanja, ali i kroz obnovu škola.
“Nepotkupljivo i odgovorno upravljanje i borba za opće i javno dobro naše su temeljne vrijednosti”, rekao je Tomislav Tomašević predstavljajući treći stup programskih prioriteta, snažan i odgovoran javni sektor u službi građana. Zato ćemo spriječiti da zakoni na bilo koji način otimaju javna dobra iz dostupnosti lokalnim zajednicama kao što smo to radili sa Zakonom o plažama i planinarskim domovima, zaštitit ćemo od prekomjernog turizma građane koje žive na obali kroz ulaganja u javne stanove za priuštivi najam, aktivirat ćemo neiskorištene prostore u javnom vlasništvu i revitalizirati središta gradova te izmijeniti referendumsko zakonodavstvo i olakšati provedbu lokalnih referenduma kako bi građani uistinu mogli odlučivati o temama bitnima za njihov život.
Brigu za javno dobro čini i nužna porezna reforma. Izmijenit ćemo i uravnotežiti regresivni porezni sustav koji je sada usmjeren na potrošnju, stimuliranje rentijerstva i štednju u imovini, smanjiti dohodovnu nejednakost i ravnomjernije raspodijeliti teret poreznih davanja.
Stvaranje odgovornog javnog sektora
Važni stupovi stvaranja odgovornog javnog sektora koji će savjesno upravljati javnim dobrom su i reforma uprave i teritorijalni preustroj Hrvatske, reforma pravosuđa i odgovorno prostorno planiranje.
“Ostvarit ćemo zaokret od društva koje se desetljećima gradi na strahu od kriza, na netrpeljivosti prema manjinama i nasilju koje se očituje u obitelji, prema slabijima, u školi i drugim institucijama, prema društvu koje je ravnopravno, solidarno i aktivno u globalnim odnosima. Gradit ćemo društvo koje s nadom gleda prema budućnosti, u kojoj je dobrobit svake osobe neraskidivo vezana s izgradnjom dobrobiti zajednice, rekla je Sandra Benčić prilikom predstavljanja četvrtog programskog prioriteta za nacionalne izbore pod nazivom sigurni i solidarni: ljudska sigurnost i otpornost na klimatske promjene.
LGBTQIA+ prava
Čine ga osiguranje rodne ravnopravnosti na svim društvenim razinama, između ostalog i osiguranjem uvjeta za dostupnu i besplatnu skrb za reproduktivno zdravlje žena u primarnom zdravstvu, pravo na dostupan i besplatan pobačaj u svim javnim ustanovama i vraćanje pobačaja u Ustav, zatim potpunom primjenom Instanbulske konvencije i osiguranjem financijske, pravne, psihosocijalne podrške žrtvama nasilja, smanjivanjem rodnog jaza u pogledu, napredovanja i zapošljavanja te rasterećenjem žena skrbi za djecu i starije kroz veću dostupnost vrtića, ali i razvoj usluga u zajednici za starije i osobe s invaliditetom.
Izjednačit ćemo prava LGBTQIA+ osoba u svim domenama života. Izmijenit ćemo Obiteljski zakon te druge zakone i podzakonske akte kako bismo definirali zajednicu istog spola kao obitelj te omogućili roditeljstvo, posvajanje i druga prava iz socijalne skrbi, razvit ćemo sveobuhvatnu mrežu psihosocijalne podrške LGBTQIA+ osobama u okviru sustava javnog zdravstva, dodatno ćemo zaštititi žrtve slučajeva zločina iz mržnje žurnim postupanjem na temelju prijave.
Zemlja jednakosti
Iseljavanje ljudi iz Hrvatske može se zaustaviti jedino poboljšanjem kvalitete života i uvjeta rada za sve – kroz priuštivo stanovanje, dostupne vrtiće, zdravstvo i socijalne usluge, veće plaće i bolje uvjete rada. Hrvatskoj je potrebna migracijska politika koja se umjesto stihijskog zapošljavanja radnika iz trećih zemalja baziranog na potrebama pojedinih poslodavaca vodi stvarnim društvenim potrebama, temelji na privlačenju specifičnih grupa radnika u deficitarnim zanimanjima i zanimanjima zelene tranzicije, integraciji stranaca u društvo, te privlačenju naših građana iz inozemstva.
“Smijemo i moramo zamišljati bolju zemlju: zemlju jednakosti za sve, zemlju bez straha, bez apatije, zemlju u kojoj nam se vraća vjera da svatko od nas i svi mi zajedno kao društvo možemo bolje. Već za četiri godine naša zemlja može biti bolja: zemlja u kojoj svako dijete ima mjesto u vrtiću, gdje su škole sretna mjesta, gdje svaka mlada obitelj može imati stan u skladu sa svojim primanjima, gdje liječnički pregled dobiješ odmah a ne kad je prekasno, gdje presudu ne čekaš desetljećima i gdje mirovina iznosi 67% prosječne plaće. Zamislimo na trenutak takvu zemlju. To je vizija koju Možemo! nudi i koju zajedno s građankama i građanima ove zemlje možemo ostvariti“, zaključila je Benčić.
Programski prioriteti stranke Možemo! za nacionalne izbore 2024. u cjelovitom obliku dostupni su OVDJE, ili izravno na poslužitelju Grabancijaša ↓.
Priopćenje za javnost,
Možemo!
Izborni programi 2024
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.