PolitikaPreporučeno

Izvješće o problematici zaduženosti građana kreditima u švicarskim francima: HNB 2015.

Foto: Julita

Potencijalno povijesna presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske prema kojoj su banke “povrijedile kolektivne interese i prava potrošača koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe a da se o tome nije pojedinačno pregovaralo,” ima mučnu anamnezu.

Kako se navodi u Izvješću HNB-a  o  problematici  zaduženosti  građana  kreditima  u  švicarskim  francima  i  prijedlozima  mjera  za  olakšavanje položaja dužnika u švicarskim francima u 2015. godini pripremljenom na zahtjev Odbora  za  financije  i  državni  proračun  Hrvatskog  sabora “CHF  krediti  u  Hrvatskoj  postojali  su  već  1999.  godine,  otkad  je  moguće  statistički pratiti  kredite  po  valutama  odobravanja  ili  valutama  indeksacije.

No,  tek  nakon  2004.  godine  oni  počinju  zamjetljivo  rasti  te  su  uglavnom  korišteni  za  financiranje  sektora  stanovništva (stambeni krediti i autokrediti).

>>>Nove smjernice Komisije snaže poziciju (hrvatskih) žrtava lihvarskih ugovora

U razdoblju od 2005. do 2007. godine ovi su krediti dosegnuli svoj vrhunac te je u tom razdoblju odobreno gotovo 90% kreditnih partija  stambenih  CHF  kredita.  U  tom  razdoblju  ovi  su  krediti  bili  važan  oblik  stambenoga kreditiranja u Hrvatskoj,” piše HNB koji je prva upozorenja građanima da ne uzimaju kredite u “švicarcima” odaslao 8. srpnja 2005. godine. Pozive je analizirao Tomislav Prpić iz ekonomskog tima Udruge Franak.

Mi vas s ovim uvodom pozivamo da, ako vas povijest bolesti i dalje zanima, zavirite u Izvješće (.pdf) iz kojeg ćemo, for the fun of it, izdvojiti procjenu HNB-a da je riječ o solidnoj količini, prema mišljenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, “ništetnog novca”:

>>>RBA najavio ustavnu tužbu, nema namjeru pristajati na nagodbe: švicarci

“Konverzija  svih  valutno indeksiranih stambenih kredita u Hrvatskoj u kunske prema tržišnom tečaju na kraju  lipnja  2015.  godine  rezultirala  bi  smanjenjem  međunarodnih  pričuva  Republike  Hrvatske  za  7,0  milijardi  EUR,  odnosno  62%,  pa  bi  se  one  snizile  na  4,3  mlrd.  EUR.  Kad  bi  se  iz  konverzije  isključili  dužnici  s  eurskim  kreditima,  što  je  upitno  sa  stajališta  ravnopravnosti položaja dužnika, smanjenje međunarodnih pričuva Republike Hrvatske iznosilo  bi  2,9  mlrd.  EUR.  Dakle,  konverzija  svih  deviznih  i  indeksiranih  stambenih  kredita  u  kune  iznimno  bi  negativno  djelovala  na  adekvatnost  međunarodnih  pričuva RH.”

‘Švicarci’ su sve do 2010. bili u plusu, ‘rugali se’ eurima, a onda se otvorio pakao… – DA SE NE ZABORAVI – Slobodna Dalmacija

Ako zagusti, banke novac za obeštećenje građana mogu posuditi od Europske središnje banke po negativnoj kamatnoj stopi.