Japanska vlada i dužnosnici vladajuće stranke razmatraju dodatne direktne uplate novca građanima i/ili domaćinstvima s niskim primanjima, doznaje Reuters od dva izvora upoznata s promišljanjima.
Iznos nove novčane pomoći još nije određen, no izgledno je da će biti značajno skromniji od prijašnjeg paketa poticaja koji je svim građanima bezuvjetno isporučio 100,000 japanskih jena (oko 5,900 kuna).
Japan je originalnu rundu direktnih uplata financirao izdanjem 120 milijardi dolara vrijednih obveznica.
Reuters piše da je rasprava o novoj pomoći potaknuta zabrinutošću zbog gubitka radnih mjesta i porastom samoubojstava. Uz direktne injekcije novca, vlasti razmatraju i dodatnu potporu za djecu, kao i pomoć u osnovnim namirnicama kakva je riža.
Ministar financija Taro Aso zasad odolijeva pozivima i porivima uz argument da bi neposredni fiskalni fokus trebao biti na usvajanju proračuna te da umjesto novog zaduživanja postoji mogućnost korištenja novca iz rezervi za izvanredne situacije.
Japan ima daleko najveći javni dug među naprednim zapadnim ekonomijama, što izaziva zabrinutost među fiskalnim sokolovima koji se pribojavaju da će direktne uplate novca poslužiti za otplatu dugova ili štednju umjesto da se preliju u ekonomiju.
U širem kontekstu, ekonomisti i analitičari počinju isticati prednosti direktnih uplata novca građanima, za kakvima je posegnula većina razvijenih zemalja, uključujući Kinu, SAD, Kanadu, Japan, Južnu Koreju, Australiju…, nasuprot guranju novca kroz programe vlada u strategiji za kakvu se odlučila Europska komisija.
