Ministar graditeljstva Darko Horvat u utorak je održao sastanak s predstavnicima banaka kako bi dogovorio uvjete novog kruga prijava za subvencionirane stambene kredite.
Sabor je u prosincu 2020. godine usvojio prijedlog Vlade Republike Hrvatske i produljio program do 2023. godine kako bi u Hrvatskoj najpovoljnije kamatne stope mogli iskoristiti i oni koji do sad nisu sudjelovali u javnim pozivima.
>>>Možemo!, HGK i Komisija upozoravaju na rast cijena, lakomo ugrožavanje tržišta nekretnina
Iz Ministarstva su u utorak izvijestili da će banke čiji su predstavnici razgovarali s Horvatom u iduća dva tjedna dostaviti ponude kamatnih stopa, što je ujedno i prvi preduvjet prema raspisivanju javnog poziva za građane.
“Nakon što budu provedene sve potrebne pripremne radnje, očekujemo da bi javni poziv prema građanima mogao biti otvoren u prvoj polovici mjeseca ožujka. S obzirom da je svrha ovog Zakona poticati demografsku obnovu društva, urbanu regeneraciju naselja te smanjenje odlazaka broja mladih obitelji, ovaj će poziv biti otvoren sve do utroška planiranih sredstava za subvencioniranjem, što u 2021. godini iznosi 50 milijuna kuna,” rekao je nakon sastanka ministar.
Do sad odobreno više od 17 tisuća zahtjeva za subvencioniranjem
Ministarstvo u priopćenju podsjeća da je Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita omogućeno subvencioniranje mjesečnog iznosa rate ili anuiteta korisnika kredita za stambeni kredit koji uzimaju kod kreditnih institucija za kupnju stana ili kuće, odnosno za izgradnju kuće, a sve u svrhu rješavanja stambenog pitanja.
“Mladi su ovu mjeru prepoznali kao izuzetno važnu, o čemu dovoljno govori i podatak o 17.526 odobrenih zahtjeva za subvencioniranjem od početka provedbe ove mjere 2017. godine, pa zaključno s posljednja dva poziva u ožujku i rujnu 2020. godine. Također, veseli podatak da se u APN-u svakodnevno zaprimaju novi zahtjevi za dodatnim subvencioniranjem radi rođenja djeteta. Zbog toga se ova mjera ujedno smatra važnom u segmentu poticanja demografske obnove. Tako je od 2017. godine do danas rođeno ukupno oko 2.700 djece, čime se ujedno ostvarilo pravo tim korisnicima kredita za dodatnim subvencioniranjem od 2 godine po djetetu,” navode iz Ministarstva.
>>>Možemo!: stambena politika Vlade je promašena, od javnog novca profitiraju banke
U priopćenju se kao jedan od pozitivnih trendova u posljednjim ciklusima ističe smanjenje prosječne godišnje Efektivne kamatne stope (EKS), koja je za subvencionirane stambene kredite u 2020. godini iznosila 2,28%, što je više od jednog postotnog boda manje u odnosu na 2017. godinu, kada je ista iznosila 3,35%.
Povoljna stopa, za Hrvatice i Hrvate
Iako bi ponetko navedenu i subvencioniranu kamatnu stopu mogao pronaći povoljnom ona je zapravo daleko od europskih standarda i u prosjeku dvostruko veća nego u eurpodručuju.
Razlika je još veće ako subvencionirane kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj usporedimo s naprednim europskim gospodarstvima. Primjerice, nesubvencionirane banke u Danskoj su s početkom ove godine klijentima ponudile beskamatne stambene kredite uz rok otplate na 20 godina. Pritom je riječ o širem trendu o kojem, u pravilu ekskluzivno, možete čitati na našim stranicama.
>>>Timelines: što bi bilo kad bi Hrvati imali suverenu središnju banku?
Kako bilo, iako Vlada RH i ministar Horvat program subvencioniranja predstavljaju kao povoljan, on to nije, a banke u Hrvatskoj, koje nisu hrvatske banke, još jednom koriste nepostojanje hrvatske monetarne politike i slabost naše vlasti kako bi ovdje ostvarile profit kakav je u dobrom dijelu Europe već godinama nezamisliv.
