Radnička fronta u petak je komentirala javno-privatna partnerstva u Rijeci gdje bi prema gledištu saborske zastupnice Katarine Peović gradske vlasti više pažnje mogle posvetiti javnom dobru.
“Svako tko živi u Rijeci zna kako je teško doći do posla i da je zapošljavanje povezano s mrežama i skupinama koje jedne druge održavaju. Outsourcing poslova koje bi mogao obavljati grad je jedna od klijentističkih praksi čijim bi prevladavanjem sigurno mogli život u gradu učiniti boljim a sredstva iz proračuna lokalne uprave i samouprave koristiti što funkcionalnije,” rekla je zastupnica.
>>>Peović: da sam Obersnel pitala bih se zašto u ‘najcrvenijem’ dijelu Hrvatske jača desnica
Peović je kao primjer raskoraka između privatnog i javnog interesa navela koncesije na plaže koje se prema njezinim riječima “svode na priječenja ulaska u more i postavljanje ležaljki, dok bi Grad mogao upravljati plažama na način koji bi branio javno dobro.”
Primjere klijentelìzma je iznijela i Katarina Pavičić-Ivelja, politička aktivistkinja i članica RF-a, rekavši da se “riječki tajkun Ivan Franolić” obogatio na tržnicama jer je kao svojedobni član SDP-a i prisni poznanik Slavka Linića dobio petnaestogodišnju koncesiju.
Pavičić-Ivelja je podsjetila i na primjer tvrtke Ri-Stan koju je 1996. osnovao Veljko Knežević, također osoba bliska Liniću. Napomenula je da je Grad toj tvrtki koja vrši naplatu vodnih usluga, odvoza kućnog otpada, plina, grijanja, potrošnje tople vode, najma, komunalne naknade, naknade za uređenje voda i zajedničke pričuve ustupio sredstva za rad besplatno, da bi to tek kasnije bilo regulirano. Podsjetila je i na probleme i prigovore agencije koja nadzire financijske usluge (HANFA-e) zbog neizdavanja fiskaliziranih računa, kao i na nepravilnosti ustanovljene od strane energetske regulativne agencije (HERA)
Aktivistkinja je rekla da bi Grad mogao puno manje stvari davati u ruke privatnom kapitalu te je podsjetila na fijasko s koncesijom na plažu ispod bazena Kantrida koja je ustupljena Hemingway baru, kao i na to da je klijentizam prisutan i u kulturnim ustanovama, kao i gradskoj upravi, gdje se na istaknuta mjesta postavljaju “ljudi od povjerenja” koji autokratski upravljaju i zapošljavaju još ljudi po liniji poznanstava.
Demokratizacija Grada
Za Peović je ključno da se upravljanje Gradom demokratizira i provodi daleko transparentnije od trenutnog modela. Demokratizacija za nju podrazumijeva nadzor odozdo pomoću tehnologije, odnosno izjašnjavanje građana o bitnijim pitanjima putem digitalnih modaliteta građanske participacije. Ističe da takva demokratizacija ne može postojati bez referenduma kojima bi se određivalo koji su projekti od društvenog značaja, čime bi se vodilo i participativno budžetiranje kroz koje bi ljudi sami odredili na što žele usmjeriti proračunski novac.
Kandidatkinja za gradonačelnicu ističe da je neprihvatljivo da je poslovanje Grada netransparentno te da bi trebalo biti moguće preispitivati ne samo najam, već i svrhu najma i poslovanje pojedinih subjekata poput “kralja Korza” Mirka Pavičića i gospodara tržnica Franolića. Za nju je nezamislivo da gradonačelnik ne odgovara nikome, a na pitanja gradskih vijećnika odgovara salvom uvreda.
>>>‘No pasaran!’: Peović u žestokoj noti odbacila poziv Andreja Plenkovića
Zastupnica je konferenciju zaključila iznošenjem plana demokratizacije javnih poduzeća koji bi uključivao kontrolu radnika, ali i javnosti. Neprihvatljivim je ocijenila da Grad i pojedina gradska poduzeća poput Autotroleja nemaju kolektivne ugovore. Smatra i kako bi u nadzorne odbore gradskih tvrtki trebalo uključiti radnike i stanovništvo kako bi odlučivali u svome i javnom interesu.
“U upravi Autotroleja skupštinu čine načelnici i gradonačelnici gradova koji su povezani s Rijekom a upravu čini samo direktor. Oni rade i protiv interesa Riječana, kojima je u interesu bolja i jeftinija usluga, i radnika, koji nemaju mogućnost da organiziraju svoj rad i usprotive se rezanju svojih prava i plaća,” rekla je Peović.
Grabancijaš/Radnička fronta
