Njemačka je, poput njezine štićenice i vježbenice Hrvatske, do studenog ove godine imala stroga i okrutna pravila o naknadama za nezaposlene i odbijanju poslova na burzi.
Hartz IV reforma koju su njemački socijaldemokrati (SPD) osmislili u 2003. godini i primijenili dvije godine kasnije kompenzaciju je uvjetovala “aktivnim mjerama zapošljavanja”. Primjerice, ukoliko primatelj naknade nije ispunio svoje obveze njezin se iznos umanjio za 30% u razdoblju od tri mjeseca. Ovisno o arbitrarnoj procjeni savjetnika za zapošljavanje u centrima rada, naknada se mogla dodatno umanjiti za 60% ili ukinuti. Pravila su pritom snažnije kažnjavala mlađe od 25 godina koji su u praksi bili prisiljeni raditi na “mini poslovima” čija kvaliteta i plaća odgovaraju neustavnom i sramotnom “radu bez radnog odnosa” kakav još uvijek prakticira Hrvatska. DW Akademie navodi da je u 2018. godini prema pravilima Hartza IV kažnjeno 710 tisuća nezaposlenih.
Hrvatska je, kao dobra štićenica i vježbenica Njemačke, također odustala od neustavnog “rada bez radnog odnosa”, a HZZ trenutno radi na novim “uvjetima i načinima korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2020. godini”.
Pomalo iznenađujuće i bez snažnijeg odjeka izvan granica Njemačke, opisani sustav kažnjavanja je prošlog mjeseca proglašen neustavnim nakon tužbe državljana koji je odbio posao u skladištu jer želi raditi u trgovini. Građanin je zbog odbijanja ponude izgubio 235 eura ili gotovo polovicu prosječnog mjesečnog iznosa novčane naknade za nezaposlene.
“Promjena paradigme”
Ustavni sud je na temelju njegova slučaja presudio da vlada tražitelje zaposlenja ne može ucjenjivati, kažnjavati ili kroz uvjetovanje naknade osuđivati na neželjeni ili slabo plaćeni rad. Sud je odredio da se iznos naknade za nezaposlene ne smije umanjiti za više od 30%, te da se odluka o smanjenju ne smije donijeti ukoliko rezultira “ekstremnim teškoćama” za primatelje. Sud je također naveo da centri za zapošljavanje kaznu u trajanju od tri mjeseca mogu prekinuti u bilo kojem trenutku ukoliko tražitelj posla pokaže inicijativu, uključujući želju za dodatnim obrazovanjem ili prekvalifikacijom.
Pojedini izvori, poput Business Insidera, pišu da presuda podrazumijeva promjenu paradigme kojom Njemačka u suštini uvodi “bezuvjetni temeljni dohodak” od najmanje 300 eura mjesečno.
Rad bez radnog odnosa
U povijesnom kontekstu, Hartz IV sustav trpi kritiku od prvog dana primjene. Brojni dionici i političari ističu da on svojim dizajnom ljude prisiljava na prihvaćanje loše plaćenih poslova osuđujući ih na siromaštvo. Jedan od zagovaratelja takve politike u Hrvatskoj je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović koji paralelno s pozivima na povećanje kvota za uvoz radnika, podržava strože uvjete za one koji više puta odbiju posao.
>>>Hrvatska je europski prvak u prekarnoj zaposlenosti: DZS
Drugi je bivši ministar rada i aktualni ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić koji je u lipnju ove godine podsjetio: “Pravila su jasna. Osoba koja tri puta odbije zaposlenje, usavršavanje ili prekvalifikaciju briše se sa Zavoda. Takvih je puno više nego prije. I HZZ je puno proaktivniji u nuđenju poslova.”
