Predsjednik nizozemske središnje banke i član Upravnog vijeća Europske središnje banke Klaas Knot u nedjelju je iznio očekivanja o povećanju kamatnih stopa u financijskom sustavu s četvrtim tromjesečjem ove godine.
Knot, koji slovi kao monetarni sokol, kaže da podržava “što skorije” smanjenje programa kupnje imovine.
>>>Prpošna inflacija u europodručju zaziva stezanje – veliku korekciju
“Osobno, naše prvo povećanje stopa očekujem oko četvrtog tromjesečja ove godine. Uobičajeno, mi bismo stope povećali za četvrtinu postotnog boda, nemam razloga očekivati da ćemo poduzeti drugačiji korak,” rekao je guverner u nastupu na nizozemskoj televiziji.
Dodao je da bi drugo povećanje stope moglo uslijediti početkom 2023. godine.
Gašenje tiskare
Knot je gledište iznio nakon što je inflacijom pritisnuta predsjednica ECB-a, Christine Lagarde, u četvrtak također odškrinula vrata povećanju kamata, iako je ocijenila da ono nije izglednu u tekućoj godini.
Banka prije prilagodbe stopa mora dokinuti PEPP, pandemijski program kvantitativnog popuštanja (tiskanja/stvaranja novca). Vijeće je prije najavilo da će monetarnu politiku stezati u ritmu od 20 milijardi eura mjesečno.
Reuters bilježi da su tržišta obveznica nakon posljednje konferencije započela kalkulirati da će stezanje započeti prema scenariju koji je iznio Knot, odnosno s krajem ove godine.
“Prva dva povećanja stope slijedit će jedno drugo prilično brzo, jer će nas izvući iz negativnog teritorija,” rekao je Knot. “Ako nakon toga ne vidimo spiralu cijena i plaća, a očekivanja inflacije ostanu usidrena oko našeg cilja od 2%, nema mnogo razloga da značajno i brzo (daljnje) povećavamo stope.”
Inflacijski pritisci
Knot je ocijenio da je aktualna inflacija u europodručju, koja je u siječnju dosegla rekordnih 5.1%, previsoka, i da će ostati prpošna do početka 2023. godine kad bi pritisci trebali popustiti – ukoliko ne dođe do neočekivanog porasta cijena energije.
Europska središnja banka svojim komercijalnim inačicama novac posuđuje po negativnoj kamatnoj stopi, što znači da one vraćaju iznose manje od posuđenih. Navedeno se u pojedinim članicama europodručja zrcali u pojeftinjenju potrošačkih i drugih kredita.
Pratite nas na Google vijestima
