Za kvalitetnu pripremu sljedeće sezone bit će ključno produženje Vladinih mjera za potporu očuvanju radnih mjesta i opstanak gospodarskih subjekata do travnja sljedeće godine, kada se, nadamo se očekuju prvi znaci ozbiljnijeg turističkog prometa, kvalitetna komunikacija Hrvatske na ključnim emitivnim tržištima i razrada svih mogućih scenarija i pratećih mjera kojima ćemo omogućiti siguran dolazak i boravak što većeg broja stranih turista, poruka je turističkih djelatnika sa prvog dana dvodnevnog 22. Kongresa hotelijera koji je okupio ključne turističke dionike, a u programu su sudjelovali i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, Davor Božinović i ministrica turizma i sporta, Nikolina Brnjac.
Hrvatska je po turističkom prometu, posebno udjelu stranih gostiju, ove godine bila najbolja na Mediteranu, no financijski rezultat sezone je daleko slabiji od fizičkih pokazatelja noćenja odnosno dolazaka. To je veliki udarac domaćem turističkom sektoru, posebno u situaciji kada se povratak prometa na razinu 2019. godine ne može realno očekivati prije 2022. godine.
”Mi smo sada fokusirani na pripremu sljedeće sezone koja sa sobom donosi mnogo nepoznanica i jedino u što smo u potpunosti sigurni je da će to biti zahtjevna godina borbe za svakog gosta. Za kvalitetnu pripremu sezone nužna su značajna ulaganja pa u sektoru računamo na pomoć Vlade kroz produljenje mjera za očuvanje radnih mjesta na sljedeću godinu, minimalno do travnja. Uz financijsku potporu, ključno će biti kvalitetno komuniciranje Hrvatske kao destinacije na ključnim tržištima i efikasna razmjena informacija i koordinacija turističkog sektora i sustava civilnih stožera, kao i diplomatske mreže i mreže predstavništva Hrvatske turističke zajednice na ključnim tržištima,” izjavio je Tomislav Popović, predsjednik Uprave tvrtke Maistra d.d.
Tri seta mjera
Ministrica turizma i sporta, Nikolina Brnjac okupljenima je putem video poruke poručila da je Vlada sektor poduprla sa tri različita seta mjera. Prva je mjera za očuvanje radnih mjesta koja ima fokus na radnicima i na očuvanju zaposlenosti, druga se odnosi na rješavanje kratkoročne i srednjoročne likvidnosti, tzv. COVID kredite, u iznosu od milijardu i 300 milijuna kuna i treća mjera je za pokriće fiksnih troškova, odnosno jednog dijela fiksnih troškova za sve one kojima je rad onemogućen
>>>Turistički rezultati u prvih osam mjeseci 2020. godine | prezentacija
”Od početka mandata ističem važnost potencijala EU sredstava koje trebamo iskoristiti da turizam učinimo otpornim i omogućimo rast na zdravim temeljima. Kroz Instrument za oporavak i otpornost ćemo omogućiti financiranje za one projekte koji će doprinijeti oporavku nakon krize, jer oporavak turizma smatramo jednim od preduvjeta za oporavak gospodarstva u cjelini. Projekti u koje ćemo ulagati trebaju doprinijeti povećanju razine bruto dodane vrijednosti turizma kroz odmicanje od sezonalnosti i overturizma kao i razvoju turističkih proizvoda koji mogu osigurati jaču otpornost na buduće krize. Drugi važan izvor financiranja je Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027., a operativni planovi su u fazi izrade. Za sve u turizmu je važno da je Ministarstvo turizma i sporta uključeno u sve radne skupine koje će raditi na operativnim programima jer je na taj način osigurana bolja početna pozicija za financiranje naših projekata,” izjavila je ministrica.
Ozbiljni strukturni problemi
Turistički djelatnici su iskoristili najavu početka procesa izrade nove strategije razvoja turizma do 2030. godine, za identificiranje ključnih prepreka daljnjem razvoju turizma. Siniša Topalović, globalni direktor turističkog savjetovanja, Horwath HTL, iznio je brojke koje pokazuju ozbiljne strukturne probleme hrvatskog turizma. Hrvatska je ove godine zabilježila povijesno najnekonkurentniju smještajnu strukturu sa hotelskim smještajem koji je pao ispod 10 posto u ukupnom broju smještajnih jedinica, a s druge strane sa preko 85 posto smještaja u privatnim jedinicama i ostalom smještaju. Istovremeno, Hrvatska je šampion turističke gustoće, sa 19,7 kreveta po kilometru kvadratnom, kao i po broju turista po jedinici površine, u čemu je Hrvatska druga na svijetu. Takvo opterećenje resursa nije održivo i u narednom razdoblju to treba mijenjati, naglasio je Topalović.
>>>Valamar Riviera u 2020. očekuje oko 30% lanjskog prihoda | Glavna skupština
Zbog svega toga turizam treba značajan iskorak za hvatanje koraka s našim najvećim konkurentima u okruženju. Domaći turizam ima investicijski potencijal u visini ukupno 35 milijardi kuna (i to 25 milijardi kuna od članica Hrvatske udruge turizma i 10 milijardi kuna u ostatku sektora) koji može realizirati u srednjem roku, no za realizaciju tih investicija nužno je s jedne strane donijeti mjere za povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma, a s druge strane omogućiti podršku kroz EU fondove.
“Teško je danas planirati nove investicije u turizmu jer nitko od nas nema čvrsti pokazatelj kada će stati pandemija i neizvjesnost koju danas imamo. U takvoj situaciji je ključno vidjeti kako možemo te investicije podržati sredstvima iz EU fondova ostalim poticajima kako bi motivirali investitore. Ono što znamo je da imamo spremne investicije i to u projektima iz segmenta zelenog turizma, digitalizacije, podizanja kvalitete smještaja i u turističku infrastrukturu. Za njihovu realizaciju treba omogućiti poticajno okruženje i otvoriti prostor za EU financiranje kroz jasno definiranje kriterija,” izjavio je Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamara d.d.
Rasprava o sigurnosti
Na panel diskusiji o sigurnosti kao preduvjetu turističkog prometa još je jednom naglašeno kako je ključna za uspješnu sezonu iza nas bila dobra suradnja turističkog sektora, Vlade, HTZ-a i sustava civilne zaštite. Okupljeni su potvrdili da će čimbenik sigurnosti biti jedan od osnovnih preduvjeta u donošenju konačne odluke o turističkim putovanjima i sljedeće, ali i narednih sezona.
“Prilikom provedbe promotivnih aktivnosti u idućoj ćemo se godini još snažnije usmjeriti na digitalne kanale promocije i društvene mreže s fokusom na najbliža europska tržišta kojima su hrvatske destinacije lako dostupne cestovnim pravcima, poput Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske, Češke, Italije, Mađarske i dr. Cilj je našu zemlju pozicionirati kao raznoliku i dobro pripremljenu destinaciju koja svojim gostima može jamčiti siguran i kvalitetan boravak što je potvrđeno i tijekom ove godine u kojoj je Hrvatska ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu, odnosno više od 54 milijuna noćenja što predstavlja vrlo dobrih 50 posto lanjskog rezultata,” izjavio je u sklopu panel rasprave Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ).
Iako se mnogo nade za sljedeću sezonu polaže u cjepivo koje prema riječima stručnjaka jedino može efikasno zaustaviti širenje koronavirusa, tu su okupljeni složni da trebamo biti oprezni.
”Cjepivo neće riješiti sve probleme u putovanju i turizmu. Izvjesno je da će do početka sljedeće sezone samo jedan dio populacije biti procijepljen i realno je očekivati da će značajan dio i sljedeće godine biti u znaku pandemije i mjera. U takvom kontekstu trebamo pripremiti i detaljno razraditi scenarije kako ćemo na razini države i sektora definirati mjere za prelazak preko granice, u prometu, u hotelima i ostalim objektima. Već sada je vrijeme za početak pripreme , a ako to kvalitetno napravimo, pobrinemo se za kvalitetnu epidemiološku situaciju u zemlji i potaknemo kreiranje sustava na razini EU koji će omogućiti nesmetani turistički promet turistička godina može biti uspješna,” izjavio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT).
Sudionici su se složili da bi sljedeća turistička sezona prema aktualnim saznanjima trebala biti bolja od ovogodišnje.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je također rekao da siguran da će iduća sezona biti još bolja od ovogodišnje. Tu procjenu temelji na skorom dolasku cjepiva ali poručio je da moramo napraviti sve da bi se gosti kod nas osjećali još sigurnije. Ove smo godine vidjeli koliko je turistima bilo bitno da dođu na odmor, a nakon godinu dana pandemije, odmor će svima biti još potrebniji. A Hrvatska je za to idealna destinacija, smatra Božinović.
>>>Ljetovanja u Hrvatskoj okužila Europu: Wall Street Journal
“Recept za uspješnu turističku sezonu u uvjetima pandemije je suradnja privatnog sektora i države, osobito u pripremi iduće sezone. Pokazali smo ove godine kako ta suradnja mora izgledati da se dođe do rezultata, tako treba nastaviti ne samo u turizmu nego i u drugim sektorima,” rekao je ministar.
Turistički sektor treba pomoć za pripremu sljedeće sezone koju će obilježiti borba za svakog gosta i u kojoj ništa ne smije biti prepušteno slučaju. Ovu krizu treba iskoristiti za početak rješavanja strukturnih problema, i to kroz EU fondove i kroz definiranje nove strategije turizma. Tako se u srednjem roku može realizirati 35 milijardi kuna investicija koje turističke kompanije imaju spremne.
Dan drugi: prvi natječaji iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost sljedeće ljeto
Turistički sektor bit će značajno zastupljen u alokaciji Hrvatske za dva ključna EU financijska instrumenta koji se upravo planiraju, a to su Mehanizam za oporavak i otpornost i Kohezijski fond iz Višegodišnjeg financijskog okvira od 2021. do 2027. godine, najavila je Natalija Havidić, načelnica Sektora za strateško planiranje, digitalizaciju i EU fondove u Ministarstvu turizma i sporta, u prvom panelu drugog dana 22. Kongresa hotelijera.
Prema optimističnom planu Ministarstva turizma i sporta, prvi natječaji iz Mehanizma za oporavak i otpornost mogli bi biti već u ljetnim mjesecima sljedeće godine, dok se za natječaje iz Kohezijskog fonda očekuje da će krenuti krajem sljedeće godine.
Za Hrvatsku je iz Mehanizma za oporavak i otpornost predviđeno 4,322 milijardi eura (70 posto ukupne alokacije) u 2021. i 2022. godini, a preostalih 1,628 milijardi eura (30 posto alokacije) u 2023. godini, ponovio je Milosz Momot, zamjenik ravnatelja DG Grow-Odjela za turizam, tekstilnu i kreativnu industriju u Europskoj komisiji. Iz Kohezijskog fonda turistički projekti će se moći financirati u svim projektnim segmentima. Alokacija za Hrvatsku iz Kohezijskog fonda iznosi preko 9 milijardi eura.
>>>S izuzetkom turizma gospodarstvo će pretkrizne razine doseći krajem 2022. | projekcije
Momot je naglasio kako svaka članica koja želi povlačiti sredstava iz tog mehanizma do travnja mora predati Europskoj komisiji svoj nacionalni planove za oporavak i otpornost, koji mora pokazati sveobuhvatan plan za jačanje konkurentnosti i otpornosti nacionalnog turizma i gospodarstva. Europska komisija neće uvažavati pojedinačne projekte koji nisu dio ukupne strategije, već isključivo one za koje članice dokažu da doprinose jačanju ukupnog turizma i gospodarstva. Također, ključno je da svaka članica u svojim nacionalnim planovima planira minimalno 37 posto izdataka na projekte koji djeluju pozitivno na okoliš i klimu te minimalno 20 posto izdataka na projekte digitalizacije.
Prema riječima Havidić, projekte će moći prijavljivati svi subjekti povezani s turizmom, od kompanija, preko udruga i narazličitijih ustanova, a mogući će biti i projekti izgradnje smještajnih kapaciteta, koji doprinose jačanju konkurentnosti ukupnog turizma i gospodarstva.
Upravljanje prihodima i trendovi
Drugog dana 22. Kongresa hotelijera održane su još dva panela sa zanimljivim stručnim sugovornicima na teme upravljanja prihodima i budućih trendova u turizmu.
U panelu na temu upravljanja prihodima sudjelovali su predstavnici domaće i svjetske turističke industrije. Sandra Janković, dekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu naglasila je da su ove godine domaći hotelijeri napravili odličan posao u održavanju cjenovne politike i zadržavanju kvalitetne pozicije za brzi oporavak.
Damiano Zennaro, direktor globalnog savjetovanja, IDEAS naglasio je da sustave za upravljanje prihodima koji značajno pozitivno pridonose otpornosti poslovanja koristi globalno oko 60 posto hotela, no kada isključimo hotele koji posluju unutar velikih međunarodnih grupacija, taj udio pada na svega 12 posto, što bi trebalo značajno povećati. Ivan Bilandžić, direktor upravljanja prihodima tvrtke Maistra d.d. istakuo je da će sve turističke kompanije morati biti ‘data driven’, što će biti u direktnoj ovisnosti s njihovim rezultatom. Pohvalio se da su u Maistri okupili vrlo jak tim stručnjaka, od kojih neki imaju i olimpijske medalje iz fizike. Gabriela Cojocaru, direktorica upravljanja prihodima i biznis strategije, Burgenstock hotels AG posebno se osvrnula na umjetnu inteligenciju (AI) koja snažno ulazi turističku industriju, te je naglasila da se ljudi trebaju educirati za korištenje AI alata, kao i da svi trebaju nadograditi svoja znanja, a ne računati da tehnologija zamijeniti ljude. Svi sudionici panela složili su se da će upravljanje prihodima će biti ključno za uspjeh sljedeće godine, ali i narednih godina jer se ponašanje turista drastično mijenja i neizvjesnost će ostati na visokoj razini.
>>>‘Izuzetno niska rentabilnost’, pad bruto dobiti u turizmu: HUT
U panelu na temu novih trendova u industriji i upravljanju korisničkim iskustvom sudjelovali su predstavnici uglednih konzultantskih i hotelijerskih kompanija. Jochen De Peuter, iz švicarske Ecole Hoteliere de Lausanne (EHL) poručio je da hotelijeri trebaju dodatno personalizirati uslugu i jače se emocionalno povezati s gostima. Za to je važno imati puno podataka o gostima i efikasno njima upravljati. Također smatra da je jako bitno uključiti lokalnu zajednicu i stalno tražiti prilike u nadopuni ponude novim trendovima. Silvija Lovreta, direktorica razvoja hotela za jugoistočnu Europu, Marriot International istaknula je da su oni značajno pojačali sigurnosne standarde te najavila uvođenje nove generacije standarda koji se tiču higijene, pripreme i usluživanja hrane i kompletnih operacija. U Marriotu smatraju da će povećan sigurnosni standard ostati i nakon prolaska pandemije. David Kelly, stariji potpredsjednik Continental Europe, Hilton stava je da će ljudi nakon svega ove godine htjeti putovati, zbog čega očekuje početak oporavka leissure turizma u trećem kvartalu sljedeće godine, a city i MICE turizma u posljednjem kvartalu sljedeće godine.
22. Kongres hotelijera organiziran je ove godine online, uz veliku praćenost svih dionika domaćeg turizma. Oba dana kongresa pratilo je u izravnom prijenosu ukupno preko 800 gledatelja.
Kompletnu snimku programa i prvog i drugog dana kongresa možete pronaći na linku.
HUT/404
[…] Kolosalni investicijski potencijal, natječaji, trendovi.. neizvjesnost na 22. Ko… 02/12/2020 […]