Biznis i ekonomijaPreporučeno

Komisija podržala uključivanje privatnog sektora u izradu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti

Damir Zorić; Foto: HUP/Handout

Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u petak su održali izvanredni sastanak s predstavnicima Europske komisije (EK) kako bi razmijenili gledišta, prijedloge i očekivanja povezana s korištenjem velikih sredstava iz Mehanizama za oporavak i otpornost.

HUP je tijekom sastanka ponovio htijenje da se najmanje polovica novca iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) usmjeri prema privatnom sektoru.

Komisija je već signalizirala da ne postoje nikakve prepreke ili ograničenja za ulaganje bespovratnih sredstava u privatni sektor ako ona vode ostvarivanju postavljenih ciljeva provedbe reformi, te gospodarskog i društvenog oporavka, što je još jednom potvrđeno na sastanku.

>>>UGP: umjesto poduzetnika, ministri primaju ‘mitska bića’

Njezini su predstavnici stoga snažno podržali značajnije intenziviranje socijalnog dijaloga između poduzetnika i Vlade RH kako bi se definirali projekti i investicije koje bi u najkraćem mogućem roku imale pozitivan gospodarski učinak, izvijestili su o gledištu predstavnika EK iz HUP-a.

Poslodavci javljaju i da Komisija neće odobravati velike projekte fizičke javne infrastrukture, što je logično, budući da se isti financiranju iz drugih europskih fondova.

Iz HUP-a su rekli da je privatni sektor spreman na svaku bespovratnu kunu iz NPOO-a, uložiti jednu kunu privatnog novca.

Projekti javnog ne smiju istisnuti projekte privatnog sektora

Predstavnici izvršnog tijela Europske unije složili su se i s gledištem da projekti javnog ne smiju istisnuti projekte privatnog sektora, ukoliko privatni sektor ima sposobnost iznijeti gotove i održive projekte koji će dalje poticati konkurentnost gospodarstva.

>>>Komisija predstavila smjernice od značaja za nacionalne planove oporavka i otpornosti | RRF

Ulaganjima u privatni sektor, istaknuli su u HUP-u, povećava se otpornost gospodarstva i dugoročno osigurava stabilnost i razvoj društva te razvoj kvalitetnih radnih mjesta, a državi se osigurava zdravi priljev poreznih prihoda za zdravstvo, obrazovanje i mirovinski sustav, koje će plaćati dodatni zaposleni i poslodavci. Takva ulaganja imaju potencijala smanjiti nezaposlenost, povećati mirovine i povećati socijalnu zaštitu građana i osigurati dugoročnu konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. U ovom trenutku ulaganje u projekte poput cesta, zgrada, društvenih domova i sličnih neće polučiti sličan efekt, kad investicije završe, porezni prihodi države i zaposlenost neće se povećati, a povećat će se ovisnost o EU sredstvima od strane države.

Omjer zajmova i bespovratnog novca

Poslodavci očekuju da najmanje 80% dostupnog novca budu u obliku grantova (bespovratnih sredstava) jer će takvi instrumenti za sebe vezati investicije privatnog sektora, a tek 20% krediti, zajmovi, jamstva i drugi “financijski instrumenti”. Hrvatskoj je kroz Mehanizam za oporavak dostupno više od 42 milijarde kuna, a omjer bespovratnih sredstava i povoljnih zajmova jedan je od ponajboljih u Uniji.

HUP je svoje argumente potkrijepio istraživanjima, kao i recentnim izostankom interesa prijavitelja za COVID zajmove HAMAG-a.

>>>EP potvrdio Mehanizam za oporavak i otpornost, slijedi ratifikacija – ocjene nacionalnih planova

Poslodavci su u izvještaju sa sastanka ponovili spremnost za aktivno sudjelovanje u pripremama dokumentacije i iznijeli očekivanja da će Vlada žurno zakazati prvi radni sastanak na temu odabira i uvrštavanja projekata privatnog sektora u NPOO.