PolitikaPreporučeno

Komisija pooštrila kontrolu, proširila opseg prihvatljive državne pomoći: COVID-19   

Europska komisija donijela je drugu izmjenu Privremenog okvira radi proširenja područja primjene državnih potpora. Okvir je donesen 19. ožujka 2020. kako bi se državama članicama omogućilo da podrže gospodarstvo u kontekstu pandemije koronavirusa. Prva izmjena Privremenog okvira donesena je 3. travnja 2020.

Na temelju tih horizontalnih pravila i u bliskoj suradnji s državama članicama Komisija je dosad odobrila procijenjeni iznos od 1,9 bilijuna EUR državne potpore gospodarstvu EU-a kako bi se poduzećima hitno osigurala potrebna likvidnost, očuvala radna mjesta, omogućilo istraživanje i razvoj te osigurala opskrba proizvodima za borbu protiv pandemije koronavirusa.

Ovom drugom izmjenom dopunjuju se vrste mjera koje su već obuhvaćene Privremenim okvirom i postojećim pravilima o državnim potporama na način da se utvrđuju kriteriji na temelju kojih države članice mogu osigurati dokapitalizaciju i kreditiranje podređenim dugom poduzećima kojima je to potrebno, a da se pritom štite jednaki uvjeti u EU-u.

Izvršna potpredsjednica nadležna za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila je: Nastavljamo blisko surađivati s državama članicama kako bismo europskim poduzećima osigurali pristup hitno potrebnoj likvidnosti. Naša pravila sada omogućuju i pružanje takve potpore putem podređenog duga. Kako se kriza razvija, mnogim će poduzećima kapital biti potreban i za opstanak. Ako se države članice odluče uključiti, primijenit ćemo današnja pravila kako bi se osiguralo da porezni obveznici dobiju dostatnu naknadu i da njihova potpora bude popraćena obvezama, uključujući zabranu isplate dividendi i bonusa te dodatne mjere za ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja. U cilju javne transparentnosti velika poduzeća također moraju izvješćivati o korištenju sredstava primljene potpore i usklađenosti s odgovornostima u pogledu zelene i digitalne tranzicije. Naime, trebamo braniti europske vrijednosti i potrebu za ravnopravnim tržišnim natjecanjem kako bismo iz ove krize mogli izaći snažni.

Za to je potrebno i mnogo više od kontrole državnih potpora. Treba nam zeleni i digitalni europski plan oporavka koji će ići na korist svim europskim potrošačima. U interesu je cijele Europe da se osigura da se ova globalna simetrična kriza ne pretvori u asimetrični šok na štetu država članica, koje bi tada imale manje mogućnosti za potporu svojoj industriji i konkurentnosti EU-a u cjelini.

Potpore za dokapitalizaciju poduzeća

Hitne mjere koje su države članice morale poduzeti kako bi se suočile s pandemijom koronavirusa utjecale su na sposobnost mnogih europskih poduzeća da proizvode robu ili pružaju usluge, što je dovelo do gubitaka koji su smanjili njihov vlasnički kapital i mogućnost zaduživanja na tržištima. Stoga se ovom drugom izmjenom proširuje Privremeni okvir kako bi se omogućile dobro usmjerene javne intervencije u obliku potpore za dokapitalizaciju nefinancijskim poduzećima kojima je potrebna pomoć i time doprinijelo smanjenju rizika za gospodarstvo EU-a u cjelini.

Privremenim okvirom istovremeno se utvrđuje niz zaštitnih mjera za izbjegavanje nepotrebnog narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu. Nadalje, države članice slobodno mogu osmisliti nacionalne mjere koje su u skladu s dodatnim ciljevima politike, kao što su daljnje omogućivanje zelene i digitalne tranzicije njihovih gospodarstava ili sprečavanje prijevare, utaje poreza ili agresivnog izbjegavanja plaćanja poreza.

  1. Uvjeti koji se odnose na nužnost, prikladnost i opseg intervencije: Potpora za dokapitalizaciju trebala bi se dodijeliti samo ako se ne može pronaći drugo odgovarajuće rješenje. Intervencija također mora biti u zajedničkom interesu, primjerice kako bi se izbjegle socijalne teškoće i nefunkcioniranje tržišta zbog znatnog gubitka radnih mjesta, izlaska inovativnog ili sistemski značajnog poduzeća ili rizika od prekida pružanja važne usluge. Naposljetku, potpora mora biti ograničena na omogućavanje održivosti poduzeća i ne bi trebala premašiti ono što je nužno za ponovnu uspostavu strukture kapitala korisnika kakva je bila prije pandemije koronavirusa.
  2. Uvjeti ulaska države u kapital poduzeća i naknade: Država mora dobiti dostatnu naknadu za rizike koje preuzima pružanjem potpore za dokapitalizaciju. Nadalje, mehanizmom naknade potrebno je potaknuti korisnike i/ili njihove vlasnike da otkupe dionice koje je stekla država s pomoću državne potpore kako bi se osigurala privremenost intervencije države.
  3. Uvjeti izlaska države iz kapitala predmetnih poduzeća: Korisnici i države članice moraju razviti strategiju izlaska, posebno kad je riječ o velikim poduzećima koja su od države primila znatnu potporu za dokapitalizaciju. Ako šest godina nakon dodjele potpore za dokapitalizaciju poduzećima uvrštenima na burzu, ili do sedam godina za druga poduzeća, izlazak države i dalje nije siguran, Komisiji će se morati dostaviti plan restrukturiranja za korisnika.
  4. Uvjeti koji se odnose na upravljanje: Dok država u potpunosti ne izađe, korisnici podliježu zabranama isplate dividendi i otkupa dionica. Osim toga, sve dok nije otkupljeno najmanje 75 % dokapitalizacije, primjenjuje se strogo ograničenje naknada za njihovu upravu, uključujući zabranu isplate bonusa. Tim se uvjetima nastoji potaknuti korisnike i njihove vlasnike da otkupe dionice koje su u vlasništvu države čim to gospodarska situacija dopusti.
  5. Zabrana unakrsnog subvencioniranja i stjecanja: Kako bi se spriječilo da korisnici neopravdano koriste državnu potporu za dokapitalizaciju na štetu poštenog tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu, potpora se ne može upotrijebiti za gospodarske djelatnosti integriranih poduzeća koja su bila u gospodarskim teškoćama prije 31. prosinca 2019. Nadalje, sve dok se ne otkupi najmanje 75 % dokapitalizacije, korisnici, osim malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), u načelu ne mogu steći udio veći od 10 % u konkurentima ili drugim subjektima iz iste vrste poslovanja, uključujući poslovanje s početka i kraja proizvodnog lanca.

*U skladu s tom izmjenom države članice mogu prijaviti programe dokapitalizacije ili pojedinačne mjere potpore. Komisija će pri odobravanju programa zatražiti zasebnu prijavu potpore poduzeću iznad gornje granice od 250 milijuna EUR radi pojedinačne ocjene. Poduzeća koja su već bila u poteškoćama na dan 31. prosinca 2019. nisu prihvatljiva za potporu na temelju Privremenog okvira.

Javna transparentnost i izvješćivanje: Ako se potpora za dokapitalizaciju korisnicima dodjeljuje u okviru programa, države članice u roku od tri mjeseca od dokapitalizacije moraju objaviti pojedinosti o identitetu poduzeća koja su primila potporu i iznosu potpore. Nadalje, korisnici, osim MSP-ova, moraju objaviti informacije o korištenju primljene potpore, uključujući informacije o načinu na koji se sredstvima primljene potpore podupiru aktivnosti poduzeća u skladu s ciljevima EU-a i nacionalnim obvezama u pogledu zelene i digitalne tranzicije.

Komisija prepoznaje da će u predstojećoj fazi oporavka poduzećima vjerojatno biti potrebna dodatna velika privatna i javna ulaganja, koja će im omogućiti da odgovore na izazove i iskoriste prilike za usporednu zelenu i digitalnu tranziciju. U tom kontekstu Komisija napominje da je svrha ove izmjene Privremenog okvira nadopuniti mogućnosti za pružanje potpore koje se državama članicama nude na temelju pravila EU-a o državnim potporama, a ne zamijeniti ih. Nadalje, kako je već najavljeno u Komunikaciji Komisije od 14. siječnja 2020., do 2021. provest će se revizija relevantnih pravila o državnim potporama, a posebno smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju, kako bi se uzeli u obzir ciljevi politika europskog zelenog plana i podržala troškovno učinkovita i socijalno uključiva tranzicija prema klimatskoj neutralnosti do 2050. To će pridonijeti osmišljavanju strategije oporavka europskog gospodarstva u kojoj se vodi računa o važnosti ostvarivanja usporedne zelene i digitalne tranzicije u skladu s ciljevima EU-a i nacionalnim ciljevima.

Potpore poduzećima u obliku podređenog duga:

Današnjom izmjenom Privremenog okvira uvodi se i mogućnost da države članice poduzećima koja su u financijskim teškoćama zbog pandemije koronavirusa pruže potporu u obliku podređenog duga po povoljnim uvjetima. To se odnosi na dužničke instrumente koji su u slučaju stečajnog postupka podređeni redovnim vjerovnicima s pravom prvenstva i na taj način dopunjuje se paket instrumenata dostupan državama članicama na temelju postojećeg Privremenog okvira, uključujući kreditiranje nadređenim dugom.

Podređeni dug ne može se pretvoriti u vlasnički kapital dok je poduzeće aktivno i država preuzima manji rizik. Međutim, budući da se takvim dugom povećava kapacitet društava za zaduživanje kod vlasnika nadređenog duga na sličan način kao potporom u obliku kapitala, potpora u obliku podređenog duga uključuje veću naknadu i dodatno ograničenje iznosa u odnosu na nadređeni dug na temelju Privremenog okvira. Ako države članice žele osigurati kreditiranje podređenim dugom u iznosima koji premašuju pragove, primjenjivat će se svi prethodno navedeni uvjeti za mjere dokapitalizacije.

Daljnje mjere

Izmijenjeni Privremeni okvir primjenjivat će se do kraja prosinca 2020. Budući da se problemi povezani sa solventnošću mogu pojaviti tek kasnije zbog razvoja krize, Komisija je samo za mjere dokapitalizacije to razdoblje produljila do kraja lipnja 2021. Kako bi se osigurala pravna sigurnost, Komisija će prije tih datuma procijeniti treba li produljiti rokove.

Naposljetku, Komisija kontinuirano procjenjuje jesu li potrebne daljnje mjere kako bi se državama članicama omogućilo da podupru svoja gospodarstva u ovim teškim vremenima i poduzećima pomognu da nakon krize povrate svoju snagu, među ostalim daljnjim izmjenama Privremenog okvira. U tom kontekstu Komisija analizira i postojeća pravila o državnim potporama kako bi provjerila njihovu usklađenost s načelima na kojima se temelji Privremeni okvir za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji koronavirusa. Više o toj temi možete naći ovdje.