Biznis i ekonomijaPreporučeno

Koncentracija izvoza u kontekstu nadolazeće recesije: HGK

Foto: Markus Distelrath

U kontekstu nadolazeće recesije, odnosno usporavanja rasta globalne potražnje koje je već prisutno, zanimljivo je proučiti strukturu izvoza Hrvatske po pojedinim tržištima, odnosno koncentraciju izvoza, pri čemu se polazi od pretpostavke da veća koncentracija izvoza znači i veću osjetljivost na stanje na pojedinim tržištima.

Izvoz Hrvatske snažno je koncentriran na dvije ekonomske grupacije; tržište Europske unije i tržište zemalja CEFTA-e. Prema tim dvama tržištima Hrvatska izvozi gotovo 86% ukupne vrijednosti svog izvoza. Udio EU tržišta pritom iznosi oko 68%, a udio tržišta zemalja CEFTA-e oko 18%, dok izvoz u sve ostale zemlje čini preostalih 14% ukupnog izvoza. Pritom je i izvoz prema tržištu EU i CEFTA-e visoko koncentriran, točnije prema samo četirima članicama EU; Italiji, Njemačkoj, Sloveniji i Austriji, Hrvatska izvozi oko 66% svog izvoza prema EU, odnosno oko 45% ukupne vrijednosti izvoza, a prema dvjema od sedam članica CEFTA-e; BiH i Srbiji, izvozi čak 85% izvoza prema toj zoni slobodne trgovine, odnosno oko 14% ukupnog izvoza. Dakle, na navedenih šest pojedinačno najznačajnijih tržišta Hrvatska izvozi gotovo 60% svog izvoza.

Blizu, ali nešto više od prosjeka

Usporedba s drugim članicama EU, prema tome, pokazuje nešto izraženiju koncentraciju izvoza Hrvatske, ali Hrvatska ipak značajno ne odstupa od prosjeka svih članica, koji iznosi oko 54%. Najveću koncentraciju na šest najvećih izvoznih tržišta imaju Irska i Luksemburg, čak 70%, Hrvatska je prema promatranom pokazatelju na osmomu mjestu među članicama EU, a najmanju koncentraciju, ispod 30%, ima Cipar. Zanimljivo je da relativno nisku koncentraciju u odnosu na ostale članice ima i Njemačka, najveća izvoznica u EU, koja na svojih najvećih šest tržišta izvozi oko 42% svog robnog izvoza.

Izvoz Hrvatske snažno je koncentriran na dvije ekonomske grupacije; tržište Europske unije i tržište zemalja CEFTA-e.

>>>U prvih 7 mjeseci 43,4 milijarde kuna vanjskotrgovinskog deficita: DZS

Može se promatrati i podatak koliko se od tih šest pojedinačno najznačajnijih tržišta nalazi unutar granica EU. Izvoz većine članica očekivano je koncentriran na tržište EU, odnosno najznačajnija tržišta su im druge članice. Točnije, kod sedam je članica svih šest najvažnijih izvoznih tržišta iz EU, kod osam pet, kod devet članica, među kojima se nalazi i Hrvatska, četiri, a samo kod Cipra, Malte i Finske tri od šest najvažnijih tržišta nisu iz EU. Među takvim tržištima na razini svih članica najčešće se pojavljuju SAD, Rusija i Kina.

Koncentraciju izvoza na EU tržište pokazuju podatci o udjelima izvoza članica na EU tržište. Takvi se udjeli kreću od 86% kod Slovačke do 29% kod Cipra, uz prosječan udio za sve članice u 2018. godini od 66,1%. Prema tom je pokazatelju odstupanje Hrvatske od prosjeka tek neznatno, odnosno iznosi približno dva postotna boda.

Povećanje vrijednosti izvoza

Podatci o vrijednosti izvoza Hrvatske po godinama pokazuju da je u posljednjih pet godina, pretežno pod utjecajem pristupanja Europskoj uniji, znatno povećan udio izvoza prema tom tržištu u ukupnom izvozu – točnije, sa 61,8% u 2013. godini na 68,7% u 2018. godini, zahvaljujući 69% većoj vrijednosti izvoza prema EU tržištu. Međutim, i kod ostalih je tržišta ostvareno veće ili manje povećanje vrijednosti izvoza. Prema zemljama CEFTA-e izvoz je u 2018. bio 30% veći nego pet godina prije, prema zemljama EFTA-e 62%, a prema članicama OPEC-a 28% veći. Tako je najmanji rast izvoza od tek 11% ostvaren prema svim ostalim zemljama koje nisu dio ovih integracija, a među kojima se nalaze globalno najveća tržišta poput SAD-a, Kine, Japana ili Rusije. Stoga su upravo takve razlike u ostvarenim stopama rasta dovele do promjena u strukturi izvoza, odnosno do očekivanog povećanja koncentracije izvoza na tržište EU.