PolitikaPreporučeno

Konstituirajuća sjednica EP-a i nastavak berlinskog procesa: EU brifing

Ovaj tjedan u Europskoj uniji uvelike će ovisiti od ishoda izvanrednog summita u nedjelju navečer na kojem će čelnici u drugom pokušaju nastojati postići dogovoru o novim čelnicima europskih institucija.

Nakon što na redovitom summitu održanom 20. i 21. lipnja nisu uspjeli postići dogovor, sazvan je izvanredni summit, za nedjelju popodne 30. lipnja kako bi se prije prve plenarne sjednice novog saziva Europskog parlamenta dogovorio paket imenovanja u novom institucionalnom ciklusu.

EU odlučuje o predsjedanju Europskom komisijom, Europskim vijećem, Europskim parlamentom, kao i o budućem šefu Europske središnje banke i visokom predstavniku za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Cilj je dogovoriti sva imenovanja u paketu jer se samo tako može osigurati ravnoteža u političkom, zemljopisnom, demografskom, spolnom smislu.

Najkompliciraniji je izbor predsjednika Europske komisije. Najprije se unutar Europskog vijeća, tijela koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica mora postići kvalificirana većina oko jednog kandidata kojega onda mora potvrditi Europski parlament natpolovičnom većinom.

>>>Pejčinović Burić i Plenković: zvijezde su se poklopile

Do sada nije isplivalo nijedno ime koje bi moglo osigurati potrebnu većinu u obje institucije, a nema ni suglasnosti oko koncepta “spitzenkandidata” po kojem je izabrani sadašnji predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker.

Impasse

Na zadnjem summitu nitko od troje vodećih kandidata, Manfred Weber iz Europske pučke stranke, Frans Timmermans iz redova socijaldemokrata i Margrethe Vestager, predstavnica liberala, nije dobio potrebnu većinu.

Europska pučka stranka je inzistirala na Weberu, ali su protiv njega socijaldemokrati i naročito liberalna skupina koju predvodi francuski predsjednik Emmanuel Macron.

O imenovanju novih čelnika europskih institucija intenzivno se razgovaralo i na marginama summita G20 krajem ovog tjedna u Osaki u Japanu, na kojem su uz predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska i Komisije Jean-Claudea Junckera sudjelovali i njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron te španjolski i talijanski premijeri Pedro Sanchez i Guiseppe Conte.

>>>Sanchez: trebamo nova imena za lidera Komisije

Tusk je osim s nazočnima u Osaki, telefonom razgovarao i ostalim čelnicima država članica, ali nema pouzdanih informacija je li dogovor na pomolu. Iz Osake su stigle informacije da je kao favorit za predsjednika Europske komisije iskočio nizozemski socijaldemokrat Frans Timmermans. Teško je utvrditi je li riječ o dimnoj zavjesi, što je često slučaj kod odlučivanja o tako osjetljivim pitanjima, ili možda u tome ima nešto.

Summit počinje u nedjelju kasno popodne, kada će čelnici za radnom večerom pokušati doći do dogovora, a najavljena je mogućnost i radnog doručka u ponedjeljak ujutro.

Konstituirajuća sjednica EP-a

Ne bude li dogovora bit će zanimljivo kako će reagirati Europski parlament, koji sljedeći tjedan od 2. do 4. srpnja održava konstituirajuću sjednicu.  Uobičajeno je da se predsjednik Europskog parlamenta bira odmah na početku prve plenarne sjednice, ali kako je ta pozicija dio paketa pitanje je što će se dogoditi.

Iz Parlamenta su najavili da su voljni odgoditi izbor predsjednika s utorka na srijedu, kako bi se čelnicima zemalja članica dalo više vremena.  Sljedeći tjedan u ponedjeljak, 1. srpnja, Finska preuzima od Rumunjske šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo. Finska vlada je kao najvažnije prioritete svoga predsjedanja istaknula borbu protiv klimatskih promjena, vladavinu prava i suočavanje s hibridnim prijetnjama.

U četvrtak i petak u Helsinki će doputovati Europska komisija na tradicionalni sastanak s vladom zemlje koja preuzima predsjedanje.

Summit Berlinskog procesa održava se jedanput godišnje. Dosada je održano pet summita, prvi je bio u Berlinu 2014. godine, zatim u Beču, Parizu, Trstu, Londonu i sada u Poznanju.

Summit Berlinskog procesa

U petak se u Poznanju, u Poljskoj održava summmit Berlinskog procesa, diplomatske inicijative pokrenute u Berlinu 2014. godine kako bi se održala dinamika približavanja zemalja jugoistočne Europe Europskoj uniji i potaknula suradnja među tim zemljama.

>>>Pozivi na završetak ‘lutanja balkanskim bespućima’ – summit EBRD-a

Osim sastanka na najvišoj razini u petak, na kojem će sudjelovati i hrvatski premijer Andrej Plenković, u srijedu i četvrtak predviđeno je nekoliko sastanaka na ministarskim razinama, kao i sastanci nevladinih organizacija i predstavnika poslovne zajednice.

U Berlinskom procesu sudjeluje šest zemalja aspirantica za člansto – Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija te sedam zemalja članica EU-a Austrija, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska i Slovenija.