Europska komisija 19. listopada predstavlja procjenu utjecaja pandemije na europsko gospodarstvo i pokreće komplementarnu reviziju proračunskih pravila koja su se pokazala krutima i/ili okrutnima tijekom financijske i dužničke krize.
Brojni dionici europske politike već dugo upozoravaju da “Pakt o stabilnosti i rastu” izaziva stagnaciju, nestabilnost i demografske poremećaje na periferiji. Pariška škola ekonomije lani je ocijenila kako je riječ o ključnom pokretaču nejednakosti.
>>>Weidmann upozorio na ‘teško servisiranje’ dugova u eurozoni
Pakt je suspendiran u prvom valu pandemije, u potezu bez kojeg bi zaštita radnih mjesta i druge, u pojedinim dijelovima EU-a izrazito raskošne fiskalne mjere bili nemogući. “Igra bez pravila” produljena je do 2023. godine.
“Pandemijski poučak”
“Komisija 19. listopada planira usvojiti Komunikaciju koja će procijeniti utjecaj krize i njezine implikacije na reviziju ekonomskog upravljanja,” najavio je na konferenciji za novinare europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni. “Potreban je opsežan i uključiv angažman sa svim dionicima, s ciljem postizanja konsenzusa o daljnjem napretku do 2023.,” dodao je prema citatu Reutersa.
Izvršno tijelo Unije u reviziju je krenulo početkom godine. Komisija želi pojednostaviti pravila o strukturnim ravnotežama i jazovima u outputu, rečeno je u ožujku.
“Raspravu ćemo uokviriti s poukama koje smo naučili od pandemije,” izjavio je Gentiloni. “S prijedlozima ćemo doći iduće godine.” Povjerenik je ponovio da će revizija tražiti odgovore na potencijalno goruća pitanja o vraćanju velikog javnog duga akumuliranog kroz pandemiju.
Kontekst
Ključna pravila Pakta o stabilnosti i rastu u ovim povijesnim vremenima ne zadovoljava većina članica europodručja u kojem je prosječni dug opće države u BDP-u sada na 100%. Komisija će stoga morati priznati da bi nastavak inzistiranja na 20 godinama starim pravilima vodio u veliku nestabilnost i pronaći način kako investitore uvjeriti da će buduće zaduživanje biti održivo.
>>>EK u dva mjeseca odobrio 1.9 bilijun eura državne pomoći, oko 15 puta više nego u cijeloj 2018.
Mnogi krojači politika inzistiraju i na nekoj vrsti posebnog statusa za investicije u trenutku kad Europa kreće na epohalnu tranziciju i transformaciju gospodarstva kako bi do 2050. godine postigla klimatsku neutralnost.
Pratite nas na Google vijestima
