Ruska invazija na Ukrajinu nastavlja s velebnim remećenjem globalnih tržišta, uključujući poticanje negativnih i neugodnih trendova na tržištu hrane na kojem su vidljivi prvi znaci više ili manje paničnog protekcionizma.
Najveći su manevri uočljivi na tržištu žitarica, jestivih ulja i gnojiva.
>>>Cijene plina, naknade za CO2 i slabija potražnja urušili dobit Petrokemije
Primjerice, Indonezija je upravo ograničila izvoz palmina ulja, najkorištenijeg biljnog ulja na svijetu koje se, među ostalim, koristi u proizvodnji biskvita, margarina, deterdženta za rublje ili čokolade.
Cijene palmina ulja od početka godine porasle su za više od 50%.
Predstavljajući ograničenja izvoza indonezijski ministar trgovine Muhammad Lufti nije skrivao da su ona potaknuta protekcionizmom i zaštitom domaćih potrošača.
“Slavonija Europe”
Ukrajina, koja zajedno s Rusijom pokriva oko 30% globalnih potreba za pšenicom, u srijedu je također najavila da će do kraja 2022. godine zastati s izvozom pojedinih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, uključujući ječam, šećer i meso.
U ilustraciji siline trenda, Agencija za hranu Ujedinjenih naroda bilježi da su cijene hrane na globalnim burzama u veljači u prosjeku poskupjele za rekordnih 20.7% na godišnjoj razini.
U srijedu su najviše razine cijena u povijesti iskusile i budućnosnice za malezijsko palmino ulje, dok su cijene sojinog ulja segnule do 14-godišnjeg vrhunca i sada su 40% veće nego u prvim danima godine.
Od Kine, preko Indije do Chicaga
Rusija i Ukrajina slove i kao ponajveći proizvođački suncokretova ulja te zajedno pokrivaju oko 80% njegova globalnog izvoza. Najave o smanjenju izvoznih kvota pojedine nacije, poput Indije, tjeraju na potragu za alternativama što dodatno pritišće cijene.
Situacija je neugodna gdje god analitičar bacio oko, pa su budućnosnice na čikaškoj burzi pšenice od početka godine poskupjele za oko 68% u trendu koji će se preliti u cijene osnovnih pekarskih proizvoda, kruha.
>>>Cijene pšenice od početka 2022. skočile za 68%
Na tržišta utječu i vijesti o potencijalno “najlošijoj” proljetnoj žetvi pšenice u Kini, koja je kolosalni potrošač.
Europski manevri
Srbija je u srijedu rekla da će s četvrtkom zabraniti izvoz pšenice, kukuruza, brašna i ulja za kuhanje, Mađarska je izvoz svih žitarica zabranila prošlog tjedna.
Snaženje rezervi žitarica najavljuje i Bugarska koja bi izvoz također mogla ograničiti do osiguranja zaliha.
>>>Fitch: selektivni bankrot Rusije ‘neminovan’
Jedan od velikih izvoznika žitarica, Rumunjska, također trpi pritisak i uživa u rastu cijena iako još nije najavila moguća ograničenja u isporukama.
Norveška Yara (YAR.OL), jedan od najvećih svjetskih proizvođača umjetnih gnojiva, u srijedu je rekla da smanjuje proizvodnju amonijaka i uree u Italiji i Francuskoj. Petrokemija je odbacila nagađanja o poteškoćama na hrvatskom tržištu.
>>>Petrokemija zatražila ustezanje od paušalnih i štetnih procjena | rat u Ukrajini
Rusija, jedan od velikih proizvođača i izvoznika gnojava prošlog je petka preporučila privremeni prekid izvoza.
WTF su budućnosnice?
Budućnosnice su ugovori prema kojima se temeljna imovina (roba, obveznica, dionice, valuta) mora isporučiti unaprijed utvrđenog datuma u budućnosti. Drugim riječima, one obvezuju obje ugovorne strane da transakciju provedu određenog datuma u budućnosti.
Primjerice: Croatia Airlines (CA) ne može predvidjeti cijenu goriva za tri mjeseca, ali želi smanjiti rizik podnošenja velikih gubitaka u slučaju naglog rasta cijene goriva. Kako bi izbjegla taj rizik, može zaključiti terminski ugovor sa svojim španjolskih dobavljačem goriva Repsolom prema kojemu će od Repsola za tri mjeseca kupiti gorivo po cijeni od 100 € po barelu. Nakon što se ugovor zaključi, CA je zajamčena isporuka potrebnog goriva po navedenoj cijeni bez obzira na to kolika će biti njegova cijena u budućnosti (izvor ZSE).
Pratite nas na Google vijestima
[…] >>>Kriza na tržištu hrane okinula protekcionizam | rat u Ukrajini […]