Kupci novih automobila u Europskoj uniji s 2026. godinom ulaze u novu etapu definiranu Uredbom (EU) 2019/2144, poznatijom kao Opća uredba o sigurnosti (engl. General Safety Regulation – GSR2).
Deklarirani cilj regulatornog okvira je “Nulta vizija”, potpuno dokidanje smrtnih slučajeva u prometu do 2050. godine, no primjena sigurnosnih značajki izaziva snažan, gotovo univerzalni otpor potrošača koji su osviješteni praksom.
Temeljne značajke
S 2026. godinom svi novi automobili u Europskoj uniji moraju imati “Inteligentnu pomoć za brzinu (engl. Intelligent Speed Assistance – ISA), sustav koji koristi kameru i GPS podatke kako bi vozača upozorio na prekoračenje brzine.
Obvezan je sustav Upozoravanja na pospanost i nepažnju vozača (engl. Driver Drowsiness and Attention Warning – DDAW) temeljen na kamerama koje postojano motre vozača i unutrašnjost vozila.
Tu su i sustavi Naprednog kočenja u izvanrednim situacijama (AEB), sustav za automatsko zadržavanje u voznim trakama (ELKS), kamere ili senzori za detekciju predmeta ili osoba iza vozila tijekom vožnje unatrag.
Sva navedena, i druga metrika, bilježi se u ‘Crnoj kutiji’ (engl. Event Dana Recorder – EDR) koja pohranjuje ključne i kritične podatke o vožnji neposredno prije, tijekom i nakon sudara ili drugih nesreća.
Uredba također definira kibernetičku sigurnost vozila, što je prije svega usmjereno na onemogućivanje izmjene softvera s ciljem zaobilaženja restrikcija i značajki, odnosno neovlaštenog pristupa softverskom sustavu vozila. “Ažuriranja softvera u vozilima ne smiju ugroziti sigurnost vozila,” navedeno je.
Implementacija uredbe započela je sustavno i postupno, modeli automobila bez navedenih značajki datiraju iz razdoblja prije 6. srpnja 2022. godine.
Obveza DDAW-a, ugradnja kamere koja prati oči i lice vozača na snagu stupa 7. srpnja 2026. godine.
“Veliki brat”
Članci posvećeni GSR2 objavljeni u posljednjim godinama otkrivaju rastuće nezadovoljstvo kupaca i vozača sa svakom novom “stepenicom”. Inicijalna potpora manje invazivnim sustava polako se pretvara u otpor karakteriziran rastućom zabrinutošću za privatnost i autonomiju.
Trenutni fokus je na ‘crnoj kutiji’ i neposrednom dolasku DDAW sustava. Dio briga je pragmatičan, primjerice, vlasnici novih automobila promišljaju što telemetrija znači u kontekstu osiguranja automobila, povećanja premija ili odbijanja isplate štete.
Osobitu i široku nelagodu i kritiku izazivaju unutarnje kamere koje prate svaki pokret vozača, odnosno percepcija ili epifanija da je vozač pod postojanim nadzorom.
Vlasnici novih automobila ističu velike, praktične frustracije sa sustavom za “pomoć” u određivanju, ili, ako se otrgnemo “novogovoru” za kontrolu brzine.
Kupci se žale na “lažne uzbune” – sustav često krivo očita ograničenje brzine (npr. s pomoćne ceste ili zbog zastarjelih mapa), što rezultira iritantnim zvučnim signalima ili neželjenim, za druge sudionike u prometu neočekivanim usporavanjem vozila.
Proizvođači su već započeli s prilagodbom zvučnih upozorenja jer kupci negoduju zbog postojanih i iritantnih audio signala za izlazak iz trake, brzinu ili umor.
Istraživanja pokazuju da velika većina vozača pojedine ili većinu “sigurnosnih značajki” isključuje odmah po ulasku u automobil. One se pak ne mogu trajno isključiti, već se “tvorničke postavke” vraćaju sa svakim novim gašenjem i pokretanja motora, što također izaziva zlovolju.
Pojedini top modeli mogu i “trznuti” volanom ukoliko uoče izlazak iz prometne trake, što ovisno o situaciji (uska cesta, namjerni izlazak iz trake radi izbjegavanja) može biti opasno.
Studije pokazuju da dio vlasnika novih vozila osjeća istinsku tjeskobu zbog gubitka osjećaja potpune kontrole nad strojem, ili sputanost u “tradicionalnim aktivnostima” poput vođenje ljubavi u privatnosti automobila.
Osvještavanje o novim tehnologijama podrazumijeva i na prvi pogled ne nužno vidlijv financijski teret.
Manji sudari ili nezgode mogu rezultirati oštećenjem senzora ili kamera čija cijena ili kalibracija “tjera u očaj”.
Masovni nadzor
Dio korisnika i komentatora uredbu prihvaća kao još jedan vektor masovnog nadzora u Europskoj uniji koji sili aktualna Europska komisija pod upravom Ursule von der Leyen.
“Svaki novi automobil koji se prodaje u Europi uskoro će imati ovo: unutarnju kameru koja neprestano promatra vozača. Prati kamo gledaju vaše oči, nadzire položaj vaše glave, pa čak i provjerava jesu li obje ruke na volanu. Ako predugo skrenete pogled – poput provjere telefona – ili maknete jednu ruku s volana, sustav to odmah detektira. Čut ćete zvučni signal upozorenja, vidjet ćete upozorenja na instrumentnoj ploči i neće se zaustaviti dok ne pogledate naprijed i ponovno pravilno uhvatite volan. Ovo je budućnost sigurnosti vožnje… ili nadzora, ovisno o tome kako na to gledate. Od srpnja 2026. to je obavezno u svim novim vozilima,” rezime je takvog rakursa u režiji nizozemskog fintech savjetnika, Meesa Wijnantsa.
Every new car in Europe will have a camera watching you by July 2026.
— Mees Wynants (@MeesWynants) March 13, 2026
It watches your hands. It tracks your eyes. It logs everything in a database. One hand on the wheel and it beeps at you until you comply.
Your car is becoming a surveillance device. pic.twitter.com/2NiiWvi8Pj
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.