Kvartalne procjene i stupnjevanje potpora u dorađenim mjerama za očuvanje radnih mjesta | VIDEO

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović predstavili su utorak na konferenciji za javnost u Banskim dvorima nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta radi krize izazvane pandemijom koronavirusa uz dobrodošle povećanje iznosa subvencije po radniku i proširenim popisom djelatnosti.

Premijer Plenković uvodno je podsjetio na učinke mjera koje su dosada poduzimane ocijenivši da je Vlada djelovala brzo i učinkovito kako bi dala potporu, prije svega, privatnom sektoru, radnicima i poslodavcima. Podcrtavajući uspješnost mjera, premjer je naveo detalj da je 29. veljače 2020. bilo točno 1.542.328 osiguranika, a 15. listopada ove godine taj je broj iznosio 1.545.538, što je za 3.210 osiguranika više.

Na konferenciji su citirani podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema kojima je dosad za različite mjere za očuvanje radnih mjesta isplaćeno 6,85 milijardi kuna, 10 milijardi ukoliko se uračunaju i oprošteni, odnosno otpisani doprinosi.

“Naš je cilj bio da mjerama koje poduzimamo omogućimo zadržavanje niske stope nezaposlenosti, da očuvamo likvidnost brojnih poduzeća, da omogućimo što bolju turističku sezonu te da osiguramo da u 2020. bude manji gospodarski pad od predviđanja tijekom proljeća,” rekao je predsjednik Vlade.

Dodao je da je cilj bio pojednostaviti mjere i omogućiti da se u određenim područjima proširi opseg poslodavaca i grana koje će njima biti obuhvaćene.

“Mislim da smo pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na gospodarske i socijalne izazove pandemije Codvida 19.”

Andrej Plenković

Skraćivanje radnog vremena, stupnjevanje potpore sukladno padu prometa

Prva mjera se odnosi na skraćivanje radnoga vremena. Ona se dosada odnosila na skraćivanje radnog vremena od 50 posto, a sada se smanjuje na 70 posto. Smanjuje se i potrebna dokumentacija koju različiti subjekti moraju podnijeti kako bi se ta mjera pojednostavila u svojoj provedbi, a maksimalna mjesečna potpora po radniku raste s dosadašnjih 2.000 na 2.800 kuna. Tu je mjeru dosada koristilo 606 poslodavaca za više od 30.000 radnika, rečeno je.

“Po ovoj mjeri,” naveo je kao primjer, “netko može raditi dan i pol, a ostala tri i pol dana nadomjestit će država u iznosu do 2.800 kuna, a uz to će i osloboditi plaćanja doprinosa na taj iznos,” pojasnio je.

Prilagođena je i ključna mjera koja je započela u ožujku s 3.250 kuna, nastavila se u travnju i svibnju isplatom iznosa od 4.000 kuna, da bi kasnije u lipnju za određene sektore bila produžena do danas i nadalje.

>>>Hrvatska će za očuvanje radnih mjesta dobiti minimalno 383 milijuna eura: ministar

“Uvodimo stupnjevanje potpore sukladno padu prometa. Na primjer, potpora od 2.000 kuna po radniku za pad prometa od najmanje 40 posto. Zatim ide 2.500 kuna za pad prometa od 45-50 posto, za pad od 50-55 posto ide 3.000, za 55-60 3500, a 4.000 kuna po radniku ide za pad prometa od 60 posto i više,” rekao je Plenković, još jednom ističući da su svi iznosi oslobođeni plaćanja doprinosa.

Kvartalna procjena pada prometa

Posebno važnim istaknuo je da je mjera prilagođena na način koji će omogućiti veći obuhvat subjekata, a to znači da se pad prometa više neće mjeriti na mjesečnoj bazi, primjerice listopad 2020. u odnosu na listopad 2019., nego će se uspoređivati pad prometa u drugom i trećem kvartalu 2020. sa prometom u drugom i trećem kvartalu 2019. “Na taj način omogućujemo jednu realniju sliku pada prometa u pojedinim djelatnostima i kod pojedinih subjekata,” rekao je predsjednik Vlade.

Dodao je da se ostavlja iznimka za sektore kojima je rad, primjerice, ograničen odlukom Stožera civilne zaštite, poput usluga iz djelatnosti hrane i pića. “Njima ostavljamo mogućnost odabira, dajemo im mogućnost da vide što im je povoljnije, je li to mjesec na mjesec ili drugi i treći kvartal s drugim i trećim kvartalom”, istaknuo je.

Proširenje kruga djelatnosti koje su uključene u dobivanje potpore

Uz sektore prometa, ugostiteljstva, hotelijerstva, organizacije raznih događanja, dodaju se sektori biljne i stočarske proizvodnje, ribarstvo i s njim povezane djelatnosti te usluge povezane s putničkim i vodenim prometom, čime je obuhvaćen i povremeni prijevoz.

Ujedno, korisnici dosadašnje potpore za mikropoduzetnike, odnosno oni koji imaju manje od deset zaposlenih, dakle od jedan do devet zaposlenih, imaju pravo na tu potporu bez obzira na sektor djelatnosti i veću od 2.000 kuna po radniku. Time se pojednostavljuje provedba i dvije mjere spajaju u jednu – onu za mikropoduzetnike s mjerama za očuvanje radnih mjesta. Ta će se mjera, dodao je premijer, primjenjivati od 1. listopada do kraja ove godine.

Ukupan trošak mjera između 300 i 350 milijuna kuna

“Po našim izračunima, ukupan trošak svih ovih mjera zajedno bi trebao biti između 300 i 350 milijuna kuna. Temeljni cilj je očuvati radna mjesta kod onih poslodavaca kod kojih je zbog pandemije došlo do privremenoga smanjenja opsega posla,” rekao je Plenković. “Očekuje se da te mjere budu donesene na sjednici Upravnoga vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u četvrtak, 22. listopada,” dodao je.

Osigurane plaće i mirovine, poduzetnicima gotovo milijardu eura za očuvanje radnih mjesta

“Ovim mjerama u ovakvoj godini bez presedana uspjeli smo održati broj osiguranika praktički na onim brojevima prije krize, prije restriktivnih mjera, u odnosu na razdoblje koje je iza nas. To govori da je Vlada djelovala brzo i učinkovito i omogućila da nemamo eskalaciju nezaposlenosti i veće probleme u gospodarstvu s obzirom na okolnosti koje su zaista izvanredne,” naglasio je premijer.

“Smisao ove mjere je očuvanje radnih mjesta i očuvanje zaposlenosti i kao takva mora biti konzumirana i od strane poslodavaca.”

Josip Aladrović

Novinare je zanimalo je li predviđeno da poslodavci koji koriste ove mjere neće moći otpuštati svoje radnike te kako će se sve te mjere financirati.

Premijer je odgovorio da je Vlada pronašla način da proračun ima dovoljno sredstava za sve rashode u ovim okolnostima, pa je i ovih 350 milijuna kuna predviđeno.

>>>Hrvatskoj za oporavak od koronakrize 9,4 milijardi eura, od kojih oko ¾ bespovratno

Podsjetio je i na dogovorene aranžmane s Hrvatskom narodnom bankom, mirovinskim fondovima, domaćim tržištem kapitala, međunarodnim tržištem kapitala, dogovor o swap lineu između HNB-a i Europske središnje banke.

“Mi smo u ovim okolnostima osigurali da svi u Hrvatskoj koji su u državnom ili javnom sektoru imaju i plaće i mirovine. A iskorak prema privatnom sektoru je predviđen da bude skoro milijardu eura. To govori o tome kako smo postavili stvari, a pritom zadržali investicijski kreditni rejting i zadržali korake naše politike prema eurozoni,” rekao je.

Nema potpora ako poslodavac ne obavlja svoju gospodarsku aktivnost

Ministar Aladrović u svom je obraćanju naveo kako je stav Vlade da ne može doći do otpuštanja radnika za koje se koriste mjere. Rekao je da između sindikata i poslodavaca postoje nesuglasice oko pitanja je li dopušteno poslovno uvjetovano otpuštanje radnika, za što očekuje da će se izgladiti do sjednice Upravnog vijeća HZZ-a.

“Smisao ove mjere je očuvanje radnih mjesta i očuvanje zaposlenosti i kao takva mora biti konzumirana i od strane poslodavaca,” rekao je ministar i dodao da poslodavci koji prekrše odredbe o potporama moraju vratiti novac koji im ne pripada.

“Preko 100 milijuna kuna je dosada vraćeno Hrvatskom zavodu za zapošljavanje,” rekao je ministar.

Naglasio je da propisano pravilo da pravo korištenja mjera imaju oni koji zaista rade, dakle da bi netko mogao koristiti mjere mora obavljati svoju gospodarsku aktivnost.

Utjecaj pandemija na fiskalnu politiku 

Premijer Plenković poručio je da je svrha svih tih mjera osigurati zaposlenost i osigurati plaće ljudima u sektorima koji su posebno pogođeni u složenim uvjetima pandemije Covida 19 te da je potrebno te mjere servisirati financijskim sredstvima.

Naglasio je da je ova godina zbog okolnosti bila izdvojena u odnosu na Vladinu politiku odgovornog upravljanja javnim financijama u tri prethodne godine.

“Naš koncept smanjivanja javnoga duga, stvaranja proračunskog viška, podizanja zemlje u investicijski kreditni rejting, ulaska u ERM II, a kasnije i u eruozonu, smanjivanja nezaposlenosti, povećanja zaposlenosti i ostvarivanja gospodarskog rasta, koji je trajao tri godine, kao i u drugim zemljama, došao je u problem,” priznao je.

Dodao je da će Vlada nastojati okvirima mogućega pomoći i dalje.

Posebno važnim je istaknuo da će Vlada iz Mehanizma EU iduće generacije moći refundirati dio sredstava koja je uložila.

>>>Komisija predstavila instrument za financiranje kriznih subvencija plaća u članicama Unije: SURE

“To za što smo se izborili u srpnju, tih 22 milijarde eura, nisu tamo došle slučajno, došle su nakon snažne argumentacije hrvatske strane. Netko je trebao objasniti zašto nama baš toliko treba u ovim posebnim okolnostima, ako smo zadnja članica EU, ako smo najmanje koristili kohezijsku politiku, ako imamo objektivno veliki dio gospodarstva ovisan o turizmu. Zato smo dobili toliko sredstava i zato ćemo nastojati kroz te mehanizme koje imamo financirati potporu hrvatskim ljudima,” poručio je naglasivši da se Vlada bori za plaće onih koji zbog objektivnih okolnosti ne mogu raditi kao prije.

“Mislim da smo pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na gospodarske i socijalne izazove pandemije Codvida 19,” rekao je Plenković.

Grabancijaš/Vlada RH

Grabancijaš