Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde u petak je povukla neugodne paralele između 20-ih godina prošlog i ovog stoljeća.
“Suočili smo se s najgorom pandemijom od 1920-ih, najgorim sukobom u Europi od 1940-ih i najgorim energetskim šokom od 1970-ih,” rekla je guvernerka u Washingtonu, u govoru na događanju u organizaciji Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Citirala je i druge faktore, uključujući remećenje dobavnih lanaca i “gospodarski nacionalizam” koji rezultiraju urušavanjem međunarodne trgovine.
Koktel je usporedila s Velikom depresijom.
Potom je, prema izvještaju Financial Timesa, udarila vedriju notu, uz procjenu da je današnja monetarna politika bolje pozicionirana za odgovore na izazove nego u 20-im godinama prošlog stoljeća kada je situaciju pogoršalo vezivanje valuta uz “zlatni standard”, što je gospodarstva gurnulo u deflaciju i okinulo krizu bankarstva.
“Danas smo u boljoj poziciji da odgovorima na ove strukturne promjene od naših prethodnika,” rekla je.
Prije jednog stoljeća središnji bankari su na težak način naučili da vezivanje valuta sa zlatom i fiksni tečaj “nisu dovoljno robusni u vrijeme dubokih strukturnih promjena” jer svijet guraju u deflaciju, pospješuju “gospodarsku slabost” i doprinose “ciklusu ekonomskog nacionalizma”.
S druge strane, alati današnjih središnjih bankara osmišljeni za očuvanje stabilnosti cijena “pokazali su se učinkovitima”, što je vidljivo u zauzdavanju inflacije nakon poskupljenja novca u financijskom sustavu, odnosno stezanja monetarne politike.
“Ekstremni test”
Lagarde je posljednje izazove, uvjetovane epohalnim fiskalnim poticajima u odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19 i energetskim šokom koji je popratio rusku invaziju na Ukrajinu karakterizirala kao “ekstremni test stresa”.
Činjenicu da su središnje banke uspjele zauzdati cijene u manje od dvije godine bez okidanja recesije i/ili depresije na tržištu rada nazvala je “izvanrednom”.
“Rijetko se može izbjeći veliko pogoršanje zaposlenosti kada središnje banke podignu stope kao odgovor na visoke cijene energije. Ali zaposlenost je porasla za 2.8 milijuna ljudi u eurozoni od kraja 2022.,” rekla je.
Govor je zaključila ocjenom da nesigurnost za krojače monetarne politike “ostaje visoka” i da je u svjetlu novih izazova, uključujući nazadovanje globalizacije, djelomičnu dezintegraciju dobavnih lanaca i ubrzanu proliferaciju umjetne inteligencije nužno “bolje upravljanje”
Najavila je i da će ECB navedena i druga pitanja detaljno istražiti u dolazećoj reviziji strategija. Iako je glavni mandat održavanja inflacije na 2% u srednjem roku neupitan, “mi ćemo razmotriti što možemo naučiti od naših prošlih iskustava s preniskom ili previsokom inflacijom.”
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.