Biznis i ekonomijaPreporučeno

Ljetovanje nedostižno za 84.7% Hrvatica i Hrvata na minimalcu, jaz najveći u Europskoj uniji | ETUC

Radnici osuđeni na aktivne mjere sužanjstva, prekarne ugovore i plaće koju ih drže okovane u siromaštvu dio su 35 milijuna najsiromašnijih Europljana koji si ne mogu priuštiti ljetovanje, otkriva u ponedjeljak objavljeno istraživanje Europske konfederacije sindikata (ETUC) temeljeno na podacima Eurostata.

ETUC bilježi da je pristupačnost odmora porasla u posljednjem desetljeću, ali velika većina obitelji s niskim primanjima ostaje isključena.

>>>Hrvatska, Bugarska, Mađarska, Rumunjska i Latvija s najnižim minimalcem u Uniji | siječanj 2021.

Ukupno, 28% građana Europske unije ne može si priuštiti jednotjedni odmor izvan granica boravišta ili prebivališta, postotak za ljude osuđene na minimalac manji od 60% prosječne plaće penje se na 59.5%.

Minimalna plaća za 2020. godinu u neto iznosu iznosi 3.250 kuna, a u trenutku predlaganja njezine visine iznosila je 46,49 posto prosječne bruto plaće u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj.

HUP

Najgora je situacija u Grčkoj gdje si odmor ne može priuštiti 88.9% ljudi koji žive u riziku od siromaštva, slijede Rumunjska (86.8%), Hrvatska (84.7%), Cipar (79.2%) i Slovačka (76.1%).

Gledano prema ukupnoj populaciji, najveći broj ljudi u tužnoj kategoriji ima Italija (7 milijuna), zatim Španjolska (4,7 milijuna), Njemačka (4,3 milijuna), Francuska (3,6 milijuna) i Poljska (3,1 milijuna).

>>>‘Politika digniteta’: minimalac od 7 tisuća kuna brine poslodavce, potiče automatizaciju Poljske

Brojni Europljani čiji je dohodak manji od 60-postotonog prosjeka su nezaposleni ili umirovljeni, ali ta grupa uključuje i milijune ljudi koji rade za crkavicu, a osobite one osuđene na minimalce koji ih drže u riziku u siromaštva u najmanje 16 članica Europske unije. Prema podacima Europske komisije 22 milijuna radnika zarađuje manje od prosjeka.

Uhljebistan na vrhu

ETUC i Europski sindikalni institut (ETUI) kroz analizu podataka Eurostata otkrivaju da je nejednakost u odmoru u posljednjem desetljeću porasla u 16 zemalja članica između osoba koje zarađuju ispod ili iznad medijana. Primjerice, u Rumunjskoj si odmor ne može priuštiti 86.8% osoba s dohotkom ispod razine prosjeka, u poredbi s 46.7 posto koji zarađuju 60 ili više posto prosječne plaće. Ta je razlika u postotnim bodovima (pb) porasla za 17.1pb od 2010. godine.

>>>HDZ potajice izmišlja poslove za uhljebljivanje članova ukaljanih korupcijom | bonus pjesmica

Za poznavatelje hrvatske zbilje izvan okvira procjena predsjednika vlade, njegovih vrlih ministara i uhljebljenog članstva nimalo iznenađujuće, najveća je diskriminacija i razlika između dviju grupa zabilježena upravo u našoj domovini (43.2pb), zatim u Grčkoj (43pb), Bugarskoj (42.4pb), Češkoj (41.1pb), Francuskoj (40.4pb) i Rumunjskoj (40.1pb).

>>>Radnička fronta o minimalcu od 3.400 kuna: prag siromaštva je 5.218,50 kuna

Najveći je porast jaza u posljednjem desetljeću zabilježenu u Rumunjskoj (+17.1pb), Slovačkoj (+14pp), Hrvatskoj (13.8pb), Litvi (+8.3pb) i Mađarskoj (+7.9pb).

ETUC je nejednakost u odmoru podcrtao u nastojanju da osnaži nacrt direktive Europske unije o primjerenoj minimalnoj plaći i kolektivnim pregovorima, o čemu će Europski parlament raspravljati kad se zastupnici vrate s ljetovanja.

“Prag dostojanstva”

Sindikat od zastupnika traži da zakonom uvedu “prag dostojanstva” kako bi se osiguralo da minimalna plaća niti u jednoj naciji nije manja od 60% nacionalnog prosjeka i da iznosi 50% prosječne plaće svih članica. Procjenjuje se da bi akt povećao plaće za 24 milijuna ljudi.

‘Utrka do vrha’: prvi koraci prema minimalcu u iznosu 60% prosječne plaće

“Odmor ne bi trebao biti luksuz nekolicine. Dok mnogi radnici odlaze uživati u slobodnom vremenu s prijateljima i obitelji, milijuni propuštaju zbog niskih plaća. Porast nejednakosti u blagdanima pokazuje kako se prednosti gospodarskog rasta u Europi u posljednjem desetljeću nisu dijelile pravedno. Direktivu EU -a o primjerenim minimalnim plaćama potrebno je ojačati kako bi se osiguralo da one nikada ne budu tako niske da radnike ostavljaju u siromaštvu, kolektivno pregovaranje mora postati rutinski dio zapošljavanja kako bi se svima osigurale istinski poštene plaće,” rekla je u izjavi koja prati istraživanje zamjenica glavnog tajnika ETUC-a, Esther Lynch.

>>>RH pri dnu po stopi zaposlenosti, na vrhu u radu na određeno – prekarnim ugovorima

ETUC u priopćenju podsjeća i na postojanje “Direktive o radnom vremenu” koja od poslodavaca traži da radnicima osiguraju minimalno četiri tjedna odmora, što je za mnoge u prekarnim, ali i drugim poslovima, još uvijek nedostižna bajka.