Nakon prilagodbe s inflacijom japanske su plaće u ožujku pale na razine posljednji put zabilježene u lipnju 2015. godine.
Prema podacima tamošnjeg ministarstva rada one su u odnosu na prošlogodišnji ožujak realno manje za 2.5 posto. Vijest stiže zajedno s revizijom pada plaća u veljači za 1 posto.
Krojači monetarnih i političkih smjernica zajedno s ekonomskim analitičarima pažljivo prate deflaciju plaća u Japanu koji je u devedesetim godinama prošlog stoljeća proveo strukturne reforme identične onima u EU pa tako i u Hrvatskoj.
Dužnosnici ministarstva veliko poniranje objašnjavaju promjenom metodologije, nakon što je neovisna studija ranije ove godine dovela u pitanju službene podatke o visini plaća u razdoblju od 2004. do 2017. godine.
>>>BOJ razmišlja o snaženju već masivne kreacije novca: zapisnik
Porazni podaci su uočljivi na svim statističkim područjima, inflaciji neprilagođena plaća u ožujku je pala 0.9 posto na godišnjoj razini i najvećom brzinom od prosinca 2013. godine. Izvanredni bonusi i novčani poticaji na godišnjoj su razini u ožujku niži za 12.5 posto, nakon teškog propadanja u veljači od 31.6 posto. Pao je i ožujski iznos naknada za prekovremeni rad, za 3.1 posto u odnosu na godinu priju, prenosi Reuters.
Krojači monetarnih i političkih smjernica zajedno s ekonomskim analitičarima pažljivo prate deflaciju plaća u Japanu koji je u devedesetim godinama prošlog stoljeća proveo strukturne reforme identične onima u EU pa tako i u Hrvatskoj.
>>>Hrvatska je europski prvak u prekarnoj zaposlenosti: DZS
Neoliberalizacija tržišta rada je rezultirala izrazitim rastom prekarnih i drugih atipičnih poslova, što je kratkoročno popravilo japansku konkurentnost, ali se dugoročno pokazalo nepopravljivim. Japan već trideset godina stvara goleme količine novca u neuspješnom pokušaju da potakne rast cijena i plaća, odnosno da se otrgne deflacijskoj spirali.
Pad plaća u Japanu ujedno ukazuje na generalnu slabost globalne ekonomije i utjecaj trgovinskih prijepora na izvozno orijentirane ekonomije.
