Spletom okolnosti ministar financija Zdravko Marić u petak je na saborskom Odboru za zdravstvo koji se zabavljao temom “Hitna potreba reforme zdravstvenog sustava” nastupio “kao da nema” kamera, što je rezultiralo slobodnijim izražajem nego uobičajeno.
Marić naime nije bio upoznat s činjenicom da se sjednica prenosi uživo na YouTubueu.
>>>Marić pozvao na javnu raspravu o održivosti; plaćama, zdravstvu, uvozu…
“Jako mi se sviđa da smo ovdje bez kamera. Ne moramo se suzdržavati, možemo krajnje otvoreno govoriti,” rekao je.
Iako “slobodno”, njegovo je izlaganje bilo promišljeno i argumentirano, te je bez uvijanja pokazalo razmjere izazova s kojima su suočeni duboko isprepleteni zdravstveni sustav i javne financije. Nastup je izazvao odobravanje, pohvale i/ili štovanje na portalima i društvenim mrežama, uključujući YouTube i reddit.
Pojašnjenje prihoda
Odbor je ususret obraćanja ministra pogledao “grozomornu” prezentaciju Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske u kojoj su navedeni “ne nužno točni” detalji o prihodima i rashodima u zdravstvu. Predstavljene su brojke, većim dijelom poznate javnosti, u suštini još jednom bespoštedno jasno odgovorile na pitanje treba li Hrvatskoj hitna reforma zdravstva.
Slijedi, radi fokusa na argumente i ključne poruke, minimalno parafraziran transkript osvrta ministra Marića na predstavljene informacije i trendove.
“Izgubio sam na neki način više vjeru i nadu da ću nekoga uvjeriti u svoje riječi i argumente, ali probat ću, probat ću još jedanput,” započeo je odbacujući uzgred sugestije da je u lošim odnosima s ministrom zdravstva Vilijem Berošom “iako ih neki pokušavaju posvađati”.
“Kolega Beroš i ja jako dobro surađujemo, vidjeli ste jučer rezultat i plod naše suradnje i dogovor s veledrogerijama,” rekao je.
“Mind the gap”
Ministar je zatim posegnuo za dokumentom “koji nije za javnu distribuciju” pa naveo da situaciju u zdravstvu prati od 2006. godine.
>>>Beroš: izdvajanje u Hrvatskoj za zdravstvo je 7,4 posto BDP-a
“… 2006. godine razlika između ukupnih rashoda zdravstvenog sustava i prihoda od doprinosa vam je bila ravno milijardu kuna. Sjećam se kao da je jučer bilo (iako je) prošlo 15 godina. Uspoređujući to s mirovinskim sustavom, tada je on već imao gap, razliku, od 12 milijardi kuna – kad uspoređujete koliko uprihodite a koliko imate rashode za mirovine. Od toga dana do dana današnjega, gap, ili razlika u mirovinskom sustavu uvijek je u nekakvom prosjeku na četiri i nešto posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a),” naveo je ministar podsjetivši kako se u prošlosti govorilo da je gotovo čitav proračunski deficit, tada od oko 5% BDP-a, uvjetovan dugom mirovinskog sustava.
“Zdravstveni sustav ide najboljim smjerom da se tome približi, konvergira, nevjerojatno koliko konvergira,” nastavio je, iznoseći podatak da su doprinosi za zdravstveno osiguranje u 2007. godini bili 16,9 milijardi kuna, a rashodi za zdravstvo 18 milijardi i nešto, da bi u 2020. godini rashodi dosegli 34 milijarde kuna. Rashodi su “dakle gotovo udvostručeni, dok su doprinosi za zdravstveno osiguranje s tih gotovo 17 milijardi porasli na 21 milijardu kuna.”
Anomalija
Ministar je potom odgovorio na kritiku da državna riznica ne ispunjava zakonske obveze (vidi slajd) zbog čega zdravstveni sustav godišnje ostaje bez 1.5-2 milijarde kuna. On je iznio niz podataka o novcu koje je ministarstvo financija ubrizgalo u sustav, uključujući “injekcije” koje nisu navedene u prezentaciji te upozorio na “anomaliju” u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO).
Kako je naveo, ministarstvo financija je tijekom valova porezne reforme tražilo ukidanje dva doprinosa, za nezaposlene i ozlijede na radu, ali uz transfer dijela novca (jednog postotnog boda) za zdravstveno osiguranje kako bi se “zatvorila ta rupa (…) i ispravila ta anomalija koja postoji”.
Marić je rekao da je prijedlog zakona usvojen, ali je ZOZO ostao isti.
Kako bi ilustrirao “anomaliju”, ministar se osobito osvrnuo na čl. 72 koji, prema podacima za 2019. godinu, predviđa transfer 1.63 milijarde kuna HZZO-u od poreza na duhanske proizvode.
“Postoji zakon koji se zove Zakon o trošarinama, koji je, kao i porezni zakoni, ipak krovni zakon pojedinih poreznih oblika i on kaže, trošarina na duhan je porez i prihod državnog proračuna. Točka. To vam je isto kao da, recimo, u posebnom porezu na automobile dođe Božinović i u Zakon o sigurnosti na cestama stavi – 50% tog posebnog poreza ide za sigurnost na cestama. I što sad imamo? Imamo koliziju dva zakona. Otvoreno razgovaramo ovdje, u visokom domu, koji je zakonodavac, da imamo problem. Ja ukazujem na njega, iz financijske, ali i pravne (perspektive). Ja nisam pravnik, ali imamo koliziju između dva zakona koju smo pokušali anulirati,” rekao je izrazivši nadu da će se opisana “anomalija” naposljetku ispraviti.
Cijene lijekova
Ministar se potom osvrnuo na dug bolnica i zdravstvenog sustava prema veledrogerijama. “Samo da se razumijemo, za ovu je godinu bilo predviđeno 2.7 milijarde transfera, de facto, ove godine će transfer biti 10 milijardi kuna.”
>>>Oko 15 bolnica s plaćanjem kasni više od 365 dana, dug prešao 4,1 milijardu kuna | HGK
“Meni je nejasno kako u godini covida toliko rastu (cijene) lijekova. Pa i posebno skupi i ovi na recepte i bez recepta, svi živi rastu. Pa kako? A imamo podatke o smanjenom broju raznoraznih zahvata (…) čujte, i meni banka dođe i kaže plati mi 10% kamatu, pa nikad to neću prihvatiti. Pa se sjednem pa se tučem s njima (…) pa dođemo do nekih razina, pa plaćam trenutačno nula zarez nešto ili jedan posto.”
Marić je na kraju izlaganja odgovorio i na propitivanja odakle se “iznenada” našao novac za sanaciju dijela duga prema veledrogerijama.
“Povećan deficit, ljudi, nemamo što razgovarat,” rekao je pa uputio poziv na racionalizaciju i potvrdio nužnost reforme zdravstvenog sustava jer bi bez nje, čak i kad bi “ispisao ček” za sva potraživanja, uz generiranje 400 milijuna duga mjesečno za godinu dana bili na istom.
Pratite nas na Google vijestima
[…] Marić ‘krajnje otvoreno’ o dugovima, zakonodavnoj anomaliji, racionalizaciji i r… 17/04/2021 […]