Stranka Centar u četvrtak je reagirala na privremene podatke Ministarstva financija koji ukazuju na rastući proračunski deficit u prvih pet mjeseci 2025. godine.
Ukupni proračunski prihodi u navedenom su razdoblju porasli za manje od jedan posto, na 11.8 milijardi eura, dok su proračunski rashodi skočili za 11.4 posto, na 13.7 milijardi eura.
Prihodi su porasli za 103 milijuna eura, a rashodi za milijardu i 408 milijuna eura.
“Jako nas zabrinjava što država ulazi u ogromni deficit baš u trenutku kad znamo da ćemo morati povećati vojne izdatke zbog obveza prema NATO-u i zbog nepredvidive i agresivne politike na istočnom krilu Europske unije. Upozoravala sam već ranije da će doći vrijeme kad će nas naše ponašanje ‘pijanih milijunaša’ koštati. To je to vrijeme,” izjavila je saborska zastupnica Marijana Puljak, dodajući da se godinama trošilo kao da novac pada s neba, ulagalo u administraciju i uhljebnički sustav, dok se zanemarivala učinkovitost, modernizacija i strateška priprema.
“Sada, kad moramo ulagati u obranu i sigurnost, bit ćemo prisiljeni rezati druge stvari, možda i one koje su ljudima najvažnije,” rekla je prema priopćenju stranke.
Racionalizacija
Ponovila je i višegodišnji poziv Centra na rebalans proračuna kroz “ukidanje i spajanje općina koje ne ispunjavaju svoju funkciju, a ne prema rezovima u zdravstvu, obrazovanju ili znanosti”.
Pritom je citirala analizu Ekonomskog instituta prema kojoj više od 60% općina u Hrvatskoj ne pruža ni osnovne usluge, ali troši sredstva na načelnike, pročelnike i političku administraciju.
“Ako Vlada ozbiljno traži gdje može štedjeti, neka krene od vlastitog političkog sustava i prestane financirati općine koje služe isključivo za održavanje stranačke mreže i zapošljavanje podobnih. Osim toga, predlažemo i hitnu reformu upravljanja državnom imovinom, koja bi podrazumijevala uspostavu digitalnog registra, tržišno korištenje nekretnina i prodaju viškova koji se ne koriste,” rekla je Puljak.
Prema njezinom sudu u aktualnom je trenutku nužna potpora, a ne gušenje realnog sektora, i to kroz uvođenje poreznih olakšica za reinvestiranu dobit, podršku startupovima i inovatorima te smanjenje administrativnih barijera.
“Ne možemo istovremeno imati birokratski mastodont i funkcionalnu državu. Ako želimo biti sigurni, otporni i pravedni – država mora biti manja, pametnija i učinkovitija,” navela je zastupnica.
Kontekst
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac prije je u četvrtak rekao da je ekspanzija rashodne strane proračuna očekivana u kontekstu reforme i rasta plaća u državnom i javnom sektoru.
“Tu nema nekakvih pretjeranih iznenađenja, to je nešto na što smo računali i što smo, da tako kažem, planirali,” rekao je ministar nakon sjednice Vlade.
Dodao je da Ministarstvo financija ostaje pri projekcijama deficita na razini opće države od 2.9 posto i procjene da će udio javnoga duga u bruto domaćem proizvodu u ovoj godini pasti na 56.9 posto, a gospodarski rast iznositi oko 3.3 posto.
“I to je, u biti, u ovom trenutku za sagledavanje te cjelokupne slike najvažnije,” rekao je prema citatu Hine.
Ukoliko se njegova očekivanje ostvare, Hrvatska će unatoč pritisku više nego zadovoljiti pravila definirana u novom Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Paktu o stabilnosti i rastu čiji je cilj spriječiti prekomjerne deficite i gomilanje duga, a istovremeno promicati održivi i uključivi rast.
Temeljna načela uključuju ograničavanje državnog deficita na 3% BDP-a i javnog duga na 60% BDP-a, s odredbama za prilagodbe na temelju ekonomskih okolnosti.
U 2024. deficit konsolidirane opće države iznosio je -2 026 milijuna eura, odnosno 2.4% BDP-a, dok je u 2023. deficit iznosio -618 milijuna eura ili 0.8% BDP-a (DZS).
Vlada je u studenom objavila makroekonomske okvire u kojima predviđa da će javni dug u 2025. godini pasti na 56.0 posto BDP-a uz manjak opće države od -2.3 posto.
Povezane vijesti
Grabancijaš djeluje s integritetom, neovisnošću i slobodom od pristranosti.