Spriječiti nesreće i onečišćenja mora temeljna zadaće Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) koja bdije nad europskim morima, a od siječnja na njezinu je čelu dužnosnica iz Hrvatske, prvi put u 17 godina postojanja agencije osnovane nakon katastrofe broda “Prestige”.
Dok se ljeto primiče svom zenitu, a tisuće turista iskrcavaju na hrvatsku obalu, iz zgrade u Lisabonu pozorno se prati situacija u Jadranskom moru.
“Imamo 17 brodova raspoređenih po različitim područjima Europe koji se angažiraju u slučaju onečišćenja da pomognu državama u čišćenju. Osim toga rasporedili smo po državama i sredstva za akcije onečišćenja kao što su brane, disperzanti, a od nedavno koristimo i dronove”, kaže Maja Markovčić Kostelac, izvršna direktorica EMSA-e u razgovoru za Hinu.
“Na prekretnici smo prema novoj generaciji brodova, polako ćemo napuštati fosilna goriva, mijenjat ćemo ih ekološki prihvatljivijim gorivima. U nekim dijelovima Europe već postoje i potpuno automatizirani brodovi.”
Maja Markovčić Kostelac
Bivša državna tajnica u hrvatskom ministarstvu mora u siječnju je izabrana na tu dužnost čime je postala prvi dužnosnik iz Hrvatske na čelu organizacije nastale prije 17 godina.
“Moj prvi zadatak je donijeti novu strategiju razvoja EMSE u nadolazećem petogodišnjem razdoblju. Na tome radim”, napominje u svom uredu s čijeg se prozora vidi rijeka Tajo kako se ulijeva u Atlantski ocean.
Spriječiti onečišćenje – prva zadaća ESMA-e
S 270 zaposlenih ESMA je osnovana 2002. godine nakon pomorske nesreće tankera „Prestige“ koja je uzrokovala masovno onečišćenje sjeverne obale Španjolske. Godine 1999. potopio se i brod „Erika“ što je dovelo do onečišćenja obale Francuske.
“Prevencija je sada na višoj razini. Manje je nesreća i onečišćenja u europskim morima. Kada gledamo njihov proporcionalni broj u odnosu na količinu prevezenih tona i broja putnika u europskim lukama vidimo da se smanjuju”, kaže Markovčić Kostelac. “To je rezultat rada svih država članica, ali uz podršku EMSE postignuta je sinergija u onim najkritičnijim i najskupljim operacijama”, dodaje.
U siječnju je 250 kontejnera s kemikalijama ispalo s broda u Nizozemskoj, no posljednja velika nesreća dogodila se u ožujku u Biskajskom zaljevu kada se u francuskim vodama potopio tanker „Grande América“ gdje još dolazi do blagih ispuštanja štetnih tvari.
“Prethodno smo bili opremili dva naša broda dronovima koji mogu uzlijetati i slijetati s brodova i to je pomoglo”, prisjeća se direktorica EMSA-e.
>>>Gras zatražila više novca za nacionalnu policiju, razgovarala o nadzoru granice velikim dronovima
Dronove je agencija počela koristiti prošle godine za različite vrste nadzora i plovidbe, čime je postala jedna od prvih europskih agencija koja ih koristi u operativne svrhe.
Države južne Europe, kao i Hrvatska, slabije su opremljene nego zemlje sjevera pa EMSA raspoređuje više svojih snaga na jug. Promet u Jadranskom moru raste što je pozitivno za luke i gospodarski rast no istovremeno povećava opasnost od nesreća.
“Veliko onečišćenje naftom u moru kakvo je Jadransko, i s obzirom što čisto more znači za gospodarsku aktivnost, bilo bi katastrofalno”, upozorava prva osoba EMSA-e.
“Naše informacije koriste različite europske institucije uključujući Frontex, države članice i njihove nacionalne administracije. U sigurnosnim krizama pratimo kritična područja kako bi smo zaštitili europske brodove od piratskih napada.”
Maja Markovčić Kostelac
Sigurnost Jadrana, brod za sanaciju i vježbe
Promet je intenzivan prema sjevernojadranskim lukama gdje pristaju tankeri, a velika gustoća prometa u srednjem Jadranu koja sezonski varira može predstavljati sigurnosnu opasnost. Nužno je regulirati i veliki broj rekreacijskih plovila u cilju zaštite okoliša jer je „jako puno tih malih zagađivača“.
“Hrvatska se prilično oslanja na pomoć brodova i opreme iz EMSA-e zato smo u agenciji raspisali novi natječaj za izbor broda koji će biti u stand-by aranžmanu negdje na Jadranu”, kaže Markovčić Kostelac.
Takav brod s opremom za sanaciju lani se nalazio u Trstu te je u svibnju 2018. korišten u vježbi “Adriatic 2018” u splitskom akvatoriju gdje su sudjelovale Hrvatska, Slovenija i Crna Gora. Bio je napravljen scenarij sudara trajekta i tankera nakon čega bi izbio požar na brodu, izlila se nafta i tragalo za nestalima u moru, spašavalo unesrećene te suzbijalo onečišćenje.
S opremljenim brodom u Trstu raskinut je ugovor zbog gospodarskih problema koje je vlasnik imao, kaže direktorica EMSA-e. “Zato je raspisan natječaj, tražimo novog brodara. Dva su kruga natječaja. U prvom su se javili subjekti iz Hrvatske i Italije. Postojeći brod se uzima u najam u charter, te on mora biti opremljen dodatnom opremom kojom će omogućiti djelovanje. Natječaj bi mogao završiti do kraja godine”, objašnjava Markovčić Kostelac.
Nova vježba u Jadranu održat će se nakon što se uspostavi stand-by aranžman s tim brodom. Države organiziraju vježbe, a EMSA pomaže opremom. Hrvatskoj je povjerila na čuvanje i korištenje opremu za reakciju u slučaju onečišćenja mora vrijednu gotovo milijun eura, a u tijeku su i letovi EMSA-inih dronova s otoka Brača u svrhu nadzora plovidbe. Vrijednost te usluge je 1,5 milijuna eura.
“To će dodatno učvrstiti sigurnost na Jadranu”, ističe Markovčić Kostelac.
U posljednjem mandatu rada u Hrvatskoj veselila ju je suradnja različitih službi. „Mala smo zemlja pa uz dobru povezanost službi na moru od pomorskih vlasnika, stručnog stožera do obalne straže i pomorske policije možemo postići više“, kaže.
“Često se u Hrvatskoj vodila rasprava jesmo li mi primorska ili pomorska država. Mi smo i jedno i drugo.”
Maja Markovčić Kostelac
Hrvatska i primorska i pomorska zemlja
Države Jadranskog mora, napominje, čine maksimalne napore preventivnim djelovanjem. Kontroliraju brodove koji uplovljavaju u luke kroz jedinstveni informacijski sustav u EMSA-i. Preko njega se izmjenjuju inspekcijski podaci o pregledu brodova na razini cijele EU i šire uključujući Kanadu i Rusiju. “Na kritične brodove usmjeravamo inspekciju i nadzor, a da ne usporavamo promet pregledavajući dobre brodove. Pozornost je usmjerena i na gradnju brodova”, naglašava Markovčić Kostelac.
Tvrdi kako je njezin izbor na tu funkciju pokazatelj da je Hrvatska prepoznata kao pomorska država.
“Često se u Hrvatskoj vodila rasprava jesmo li mi primorska ili pomorska država. Mi smo i jedno i drugo. Ministarstvo mora je intenzivno radilo da podigne atraktivnost hrvatske zastave. Mi imamo neke sustave digitalizacije usluga u pomorskom servisu koje nemaju niti mnogo razvijenije europske države. Više od 75 posto servisa u Hrvatskoj nudi se digitalno pa EU u puno stvari može učiti iz iskustva Hrvatske. Naravno i mi možemo učiti od drugih”, kaže.
Hrvatska, uz Italiju i Poljsku, ima najveći broj pomoraca s obzirom na stanovništvo. Od 4 milijuna stanovnika njih gotovo 20.000 su pomorci.
“To Hrvatskoj daje pravo da potiče razgovore oko socijalne agende, da se čuje i njezin glas”, napominje Markovčić Kostelac.
Stranci često spominju plavo čisto more i hrvatski senzibilitet prema njegovom očuvanju. „To je još uvijek trademark Hrvatske, a time i moj“, poručuje ova rođena Zagrepčanka koju je neobičan splet okolnosti odveo u pomorstvo.
“Kad te jednom zasoli, to ti je za cijeli život. Živim pomorstvo i to je ono što ja jesam. Ne mogu se zamisliti izvan pomorskog sektora. Kada pitate zašto, ne znam. Kada kreneš tim putem to je nezaustavljivo”, kaže. Ranije je radila u ministarstvu mora i za udrugu hrvatskih brodara u međunarodnoj plovidbi.
Na čelno mjesto EMSA-e došla je u osjetljivom trenutku jer se pregovara novo financijsko razdoblje u EU-u o čemu će ovisiti godišnji proračun agencije koji sada iznosi 84 milijuna eura, a s dodatnim aktivnostima 112 milijuna eura. Agencija svojom tehničkom podrškom provodi primjenu standarda koji se usvajaju u Bruxellesu.
“Što mi bolje radimo, manje smo vijest. To je hendikep ove agencije.”
Maja Markovčić Kostelac
Unatoč promjenama u novom sazivu Europskog parlamenta, te novom sastavu Europske komisije, izvršnog tijela EU-a koje je i uspostavilo EMSA-u, agencija bi trebala normalno nastaviti s aktivnostima.
Suradnja s Frontexom i drugim europskim institucijama
Prevencija onečišćenja nije i jedini zadatak ustanove u centru Lisabona, jedne od dvije institucije EU-a sa sjedištem u Portugalu.
“U srcu smo informacijskog sustava za europski interes na moru što znači da mi prikupljamo informacije iz različitih izvora – brodova, satelita, dronova – fuzioniramo ih, prerađujemo i distribuiramo onima kojima je to potrebno”, napominje Markovčić Kostelac. “Naše informacije koriste različite europske institucije uključujući Frontex, države članice i njihove nacionalne administracije. U sigurnosnim krizama pratimo kritična područja kako bi smo zaštitili europske brodove od piratskih napada”, dodaje.
Markovčić Kostelac u idućih pet godina želi ojačati taj centar za operativna djelovanja preko kojeg se razmjenjuju informacije. Također namjerava učvrstiti savezništvo s industrijom kako bi ona primijenila najviši standard onima koji žive na moru i od mora jer „je to jedini jamac da ćemo osigurati kvalitetno brodarstvo i konkurentnost europskog brodarstva“.
“Na prekretnici smo prema novoj generaciji brodova, polako ćemo napuštati fosilna goriva, mijenjat ćemo ih ekološki prihvatljivijim gorivima. U nekim dijelovima Europe već postoje i potpuno automatizirani brodovi”, kaže.
S terase zgrade EMSA-e vidi se tanker u daljini, jedan od brojnih u Atlantskom oceanu. No posljednjih dana na tamošnjoj obali ništa ne ometa kupače i ribare. Dok površina mora svjetluca na podnevnom suncu Markovčić Kostelac se zadovoljno smije pa kaže:
“Što mi bolje radimo, manje smo vijest. To je hendikep ove agencije”.
