Španjolska je sa 829 umrlih na 100.000 stanovnika u 2016. godini zemlja s najnižom stopom smrtnosti u Europskoj uniji, objavio je 16. srpnja Eurostat, statistički ured bloka 28 zemalja.
Nakon Španjolske slijede također mediteranske zemlje Francuska (838 umrlih), Italija (843) i Malta (882).
“Najniža stopa smrtnosti je u mediteranskim zemljama i to ne samo zbog prehrane bogate povrćem i ribom, nego i zbog načina života“, kaže Manuel Anguita, predsjednik Španjolskog udruženja kardiologa.
>>>Jedi voće i povrće da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji
„Jako držimo do društvenog života i zato više izlazimo van, pa se krećemo više od ljudi u nordijskim zemljama koje nas nadmašuju u BDP-u po stanovniku“, dodaje.
BDP je mjera životnog standarda kojom se izračunava broj proizvedenih roba i usluga u nekoj zemlji u godinu dana.
Mediteranska anomalija
Hrvatska, iako mediteranska zemlja, nije među ranije navedenim državama na posljednjoj listi Eurostata. Ona sa 1.336 umrlih na 100.000 stanovnika zauzima šesto mjesto po visini stope smrtnosti.
>>>Hrvatska među predvodnicima negativnih demografskih kretanja u EU: Eurostat
Veću smrtnost imaju Bugarska, koja je s 1.602 umrlih na vrhu liste 28 zemalja, a slijede Latvija, Rumunjska, Litva i Mađarska. Prosjek EU-a je 1.002 umrlih.
Španjolska je nakon Japana s 83,9 godina, druga zemlja u svijetu po očekivanoj životnoj dobi.
Najveći broj smrti, 36 posto, uzrokovano je bolestima krvožilnog sustava, 26 posto je posljedica raka a 8 posto respiratornih bolesti. Na prometne nesreće i vanjske uzroke otpada 4 posto a po isto toliko i na bolesti živčanog sustava, mentalne i bolesti probavnog sustava.
U Španjolskoj se niska stopa smrtnosti tumači i visokom očekivanom životnom dobi. Prosječni stanovnik Španjolske umre u 83. godini dok je 80,6 godina prosjek industrijski razvijenih zemalja okupljenih u organizaciji OECD-u.
„Unatoč ovakvoj privilegiranoj slici Španjolske, izazov s kojim se suočavamo jest kako smanjiti aterosklerozu, što je starenje arterija i nakupljanje loših masti i kolesterola na njihovim stijenkama“, kaže Anguita. Podsjeća da 50 posto stanovnika Španjolske ima previsoku razinu štetnog kolesterola zbog loše prehrane, nedostatka vježbanja, a u nekim slučajevima i genetike.
Mjere štednje
Od 1970. do 2015. godine životna dob stanovnika u toj zemlji porasla je sa 70 na više od 80 godina. Čak 99,8 posto Španjolaca ima pristup javnom zdravstvenom osiguranju dok je prosjek OECD-a 97,9 posto, podatak je novina El Paísa.
No tijekom nedavne gospodarske krize te uvođenja vladinih mjera štednje u cilju smanjenja proračunskog deficita, Španjolska je bila u vrhu po rezanju ulaganja u zdravstvo.
>>>‘Veliko iznenađenje’: izvanredan pad fertiliteta širom svijeta
Od 2009. do 2013. godine ulaganja u zdravstvo bila su porasla 0,6 posto dok je u prethodnim godinama bio zabilježen porast od 3,4 posto. Godine 2016. ulaganja u zdravstvo iznosila su 2.800 eura po stanovniku na godinu, što je oko 700 eura manje od prosjeka OECD-a.
