Hrvatska još nije spremna na uvođenje eura, a o ulasku eurozonu trebali bi odlučiti građani na referendumu, poručili su u petak čelnici Mosta nezavisnih lista.
“Hrvatska se ne smije olako odreći svoje monetarne suverenosti i ‘kao guske u maglu’ ući u eurozonu”.
Robert Podolnjak
“Hrvatska još nije spremna za uvođenje eura, vrijeme je da Vlada i HNB počnu govoriti ljudima istinu, a ne verzije i interpretacije istine”, izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Mosta Božo Petrov, ujedno kandidat na predstojećim europskim izborima.
U većini zemalja uvođenje eura izazvalo je, dodao je, ozbiljan udar na standard građana zbog rasta cijena, a standard u Hrvatskoj puno je niži nego u tim zemljama.
“Osim toga, Vlada još nije provela strukturne reforme koje bi trebale osigurati stabilizaciju državnih financija i dugoročno stabilan gospodarski rast. Jedina navodna reforma koju su proveli je mirovinska reforma, koju su građani prije par dana odbacili”, kazao je Petrov.
>>>Nadzor banaka, državna uprava i statistika u akcijskom planu za ulazak u eurozonu: Plenković
Istodobno, Vlada je samo u zadnje dvije godine povećala državnu potrošnju za 20 milijardi kuna, odnosno na sebe troši 20 milijardi kuna više.
“Zato smatram ovakav Vladin i HNB-ov prijedlog uvođenja eura neozbiljnim, kao što je i neozbiljno njihovo upravljanje državom u zadnje tri godine”, istaknuo je Petrov.
“Guske u magli”
Robert Podolnjak, saborski zastupnik Mosta i kandidat na listi za Europski parlament, ocijenio je kako se “Hrvatska ne smije olako odreći svoje monetarne suverenosti i ‘kao guske u maglu’ ući u eurozonu”.
“Prije bilo kakve odluke o ulasku u eurozonu hrvatski građani moraju imati prilike o tome odlučivati neposredno na referendumu, kao što su o tome odlučivali građani u Danskoj i Švedskoj, koji su to odbili”, rekao je.
>>>Uvođenje eura podržava 49 posto Hrvata: Eurobarometar
Eurozona je bremenita krizama koje su snažno pogodile pojedine članice, pa se one ne mogu gospodarski razvijati, a njihov BDP ne može rasti na isti način kao što bi rastao da nisu u eurozoni.
Pokazalo se da je većina država koje nisu ušle u eurozonu dobro odlučila jer su njihova stopa rasta i gospodarski oporavak nakon krize iz 2008. znatno brži nego što je to prosjek eurozone, tvrdi Podolnjak.
