Postoji konsenzus kako je nužna promjena izbornih jedinica, a zatim i izbornog i referendumskog zakonodavstva, a prijedlog Gonga predstavlja prvi korak u daljnjem rješavanju problema neustavnosti izbornih jedinica, prema tome i ustavnosti samih parlamentarnih izbora, generalni je zaključak sudionika i sudionica Gongovog stručnog okruglog stola ‘Hoće li i sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?’, koji se održao danas u Novinarskom domu u Zagrebu.
>>>Hrvatsko zakonodavstvo onemogućuje glasanje u bolnicama
Nedostatak političke volje i inertnost Ustavnog suda istaknuti su kao glavne prepreke usvajanju prijedloga profesora Gorana Čulara i njegovoj realizaciji. Profesor Čular u svom radu, koji je povod današnjeg okupljanja po kojem je i naslovljen okrugli stol, kao najbolje rješenje za aktualna politička i društvena kretanja, na kojeg bi mogli pristati svi relevantni dionici, predlaže da podjela na izborne jedinice podrazumijeva 10 općih izbornih jedinica, kao i do sada; linija izbornih jedinica slijedi granice županija; izborne jedinice ne moraju imati jednak broj zastupnika, ali prijedlog uvažava načelo što razmjernije raspodjele. Prijedlog je jednostavan i brz za provedbu, te predstavlja kamen temeljac za potencijalne nadogradnje izbornog sustava, ali i početnu točku za daljnje reformiranje izbornog i referendumskog zakonodavstva.
“Možemo donijeti ozbiljan zaključak kako su izbori neustavni jer smo značajno odstupili od propisa Ustava i Zakona. S te točke gledišta, politički akteri trebaju preuzeti odgovornosti jer društvo trpi određenu vrstu delegitimiteta – građani sve manje izlaze na izbore, pada povjerenje u institucije, itd. Glavni politički akteri, veliki i manji saborski klubovi, moraju se dogovoriti kojim putem ići i dogovoriti kako da konačno krenemo. Dakle, mora se kreirati konsenzus oko samog kretanja u realiziranje promjene. Gongov izvještaj je važan jer trasira put kojim bi se moglo doći do rješenja,” pojasnio je Vedran Đulabić s Pravnog Fakulteta u Zagrebu.
“Za ovakve izmjene je potrebno tražiti saveznike u udrugama civilnog društva, medijima, manjim strankama jer velikim strankama nije u interesu mijenjati postojeće granice izbornih jedinica,” kazala je Dalija Orešković, predstavnica Kluba zastupnica IP Pametno GLAS.
“Svima nam je stalo da živimo u demokratskom sustavu, zato je bitno da Sabor preuzme svoju zakonodavnu ulogu i preuzme zadatak pokretanja ovih promjena,” dodala je Nives Miošić iz Kluba zastupnica lijevo zelenog bloka.
Profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Robert Podolnjak naglasio je kako je Ustavni sud morao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama zbog kršenja ustavnog načela jednakosti biračkog prava. “Izbori iza nas, po kriteriju Ustavnog suda, zaista jesu bili neustavni. Izrazita manjina ima parlamentarnu većinu. To nije razmjerni izborni sustav, nemojmo ga onda tako zvati. To nikada ne bi prošlo s njemačkim Ustavnim sudom. Moramo se opredijeliti za drugi izborni sustav. Ovo je umjetno proizvedena većina,” objašnjava Podolnjak.
Višeslav Raos s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu smatra kako je fragmentiran parlament rezultat devastiranog izbornog sustava.
Osim profesora Gorana Čulara s Fakulteta političkih znanosti, na raspravi su sudjelovali: stručnjaci Berto Šalaj, Robert Podolnjak, Đorđe Gardašević, Vedran Đulabić, Višeslav Raos, Ivica Relković; predstavnici zastupničkih klubova u Saboru Arsen Bauk (SDP), Karolina Vidović Krišto I Igor Peternel (Domovinski pokret), Nives Miošić (Klub zastupnica zeleno lijevog bloka), Marijana Puljak i Dalija Orešković (Klub zastupnica IP Pametno GLAS), Stefan Milanović (Klub zastupnika HSS-a i HSU-a), te predstavnici DIP-a Slaven Hojski, glasnogovornik Povjerenstva, te Albina Rosandić, tajnica Povjerenstva.
>>>Udarac Gonga ispred Sabora: dogodila nam se oligarhija utemeljena na političkoj trgovini
Za razliku od hrvatske političke elite, Gong ustavna načela o političkoj jednakosti građana i građanki, kao i ustavnost i zakonitost izbora, smatra jednim od ishodišta demokratskog političkog sustava. Stoga, ovaj događaj, uz predstavljanje samog rada profesora Čulara, smatramo početkom široke javne diskusije iz koje se mogu roditi pozitivne društvene promjene.
Rad profesora čulara pronađite OVDJE.
Gong