Saborski zastupnici platforme Možemo!, Sandra Benčić, Urša Raukar-Gamulin i Damir Bakić u srijedu su kritizirali činjenicu da je radna skupina za izmjene Zakona o izbornim jedinicama sastavljena isključivo od pripadnika HDZ-a te iznijeli zahtjev da izmjene zakona zadovolje oba kriterija navedena u odluci Ustavnog suda: i onaj o jednakosti glasa u svim jedinicama i onaj da granice izbornih jedinica prate prirodne ili administrativne granice upravnih jedinica poput županija.
Urša Raukar-Gamulin u obraćanju je ocijenila da je proces izmjena izbornog zakonodavstva najzatvoreniji u dosadašnjoj povijesti jer se radna skupina sastoji isključivo od političkih figura i to isključivo pripadnika HDZ-a: Vladimira Šeksa, njegovog posinka Karla Resslera, Ivana Anušića i Ivana Malenice.
Budući da je povjerenje građana u izbore i izborni model temelj svakog demokratskog sustava “zahtijevamo da se osnuje široka stručna radna skupina za izradu prijedloga izmjena Zakona o izbornim jedinicama i Zakona o izboru zastupnika kako bismo osigurali da izmjene zaista proizlaze iz načela koja je u odlukama postavio Ustavni sud te kako bi izborna pravila doista imala povjerenje javnosti,” rekla je.
Damir Bakić je naveo da je “postojeće izborne jedinice mogla izmisliti samo HDZ-ova mašta”.
Podsjetio je da je Ustavni sud pravorijekom naložio da budući izgled izbornih jedinica mora biti izgrađen na administrativno-teritorijalnom principu, dakle da granice izbornih jedinica u najvećoj mogućoj mjeri moraju slijediti administrativne ili prirodne granice naših regija.
Gongov model
Bakić je naglasio da izborne jedinice mogu davati različit broj mandata, a da se mandati koje daje pojedina izborna jedinica određuju proporcionalno broju birača izborne jedinice u ukupnom broju birača. Naglasio je kako se platforma Možemo! zalaže za GONG-ov model koji predlaže razdiobu Hrvatske na šest izbornih jedinica. Jedna od njih bila bi sjeverozapadna Hrvatska i uključivala četiri županije, druga bi bila Slavonija, koja bi uključivala pet županija, treći bi bio Grad Zagreb, četvrta bi bila središnja Hrvatska, koja bi uključivala četiri županije, peta Istra, Primorje i Lika, koja bi sadržavala tri županije i šesta Dalmacija, s četiri županije. Tih šest izbornih jedinica bi davale između 17 i 29 zastupnika u Sabor, u ovisnosti o broju birača u svakoj od njih i takav model bio bi apsolutno pravedan. “Paralelno s tim, nužno je srediti i registar birača, jer Hrvatska ima više od 3,6 milijuna birača na nešto više od 3,8 milijuna stanovnika, što je situacija kakva ne postoji nigdje drugdje”, zaključio je Bakić.
Sandra Benčić je istaknula kako je Hrvatskoj potrebna kompletna izmjena izbornog zakonodavstva koja će ići u smjeru stvaranja jedinstvenog izbornog zakona, a kojoj će prethoditi javna rasprava i o nekim pitanjima poput smanjenja dobne granice za stjecanje biračkog prava sa 18 na 16 godina, elektroničkog glasanae, pitanja (ne)obveznosti glasanja i drugih.
>>>Dalija Orešković: teritorijalni preustroj ‘majka je svih reformi’
“Svjesni smo da se takva opsežna reforma ne može provesti u roku koji je odredio Ustavni sud, ali smatram da Vlada već sada treba otvoriti široku javnu raspravu i započeti taj proces kako bismo do najkasnije 2026. godine imali zaista demokratski, pravedan i provediv izborni sustav,” rekla je Benčić.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Grabancijaš/Možemo!
