PolitikaPreporučeno

Možemo! Pula upozorilo na ‘crne scenarije’, rezimiralo posljedice masovnog turizma u Istri

Štete prekomjernog turizma počele su poništavati sve dosadašnje koristi turističke djelatnosti. Koliko je situacija zapravo kritična, dijelom otkrivaju i podaci nove studije Ocjena stanja i trendova održivosti turizma u Istarskoj županiji. Valovi prosvjeda zbog prekomjernog turizma zahvatili su mnoge dijelove Europe, a posljedicama takvog turizma svjedočimo i u Hrvatskoj. Međutim, mediji i dalje turističke “uspjehe” mjere brojem noćenja i dolazaka, slavodobitno izvještavajući o turističkim rekordima. Alarmantnost situacije se do sada samo nagađala, ali nove brojke za Istarsku županiju potvrđuju zbilja crne scenarije, napisali su utorak u priopćenju za javnost iz ogranka stranke Možemo! u Puli.

Izazove i neodrživost ilustrirali su podacima iz istraživanja koji pokazuju da se godišnje izdaje više od 2.000 građevinskih dozvola.

“Ako se taj trend nastavi, u sljedećih pet godina možemo očekivati izgradnju oko 10.000 novih zgrada. Zgrada kojima namjena nije stanovanje po građanima priuštivim cijenama. Površina izgrađenog dijela građevinskih područja (GP) u naseljima se od 2012. do danas povećala za gotovo 1.300 hektara. Broj stalnih stanovnika Istre prema popisu stanovništva iz 2021. iznosi 195.237, što je pad za 6,2 posto u odnosu na 2011., a broj postojećih kreveta za goste (hoteli, kampovi, apartmani, nekomercijalni smještaj) trenutno iznosi 487.732. Prostorni plan Istarske županije dopušta mogućnost izgradnje dodatnih 160.000 turističkih kreveta u hotelima i kampovima. Također, prema trenutnom trendu izgradnje na građevinskim zemljištima unutar naselja stvorit će se novi smještajni kapaciteti za 200.000 stanovnika,” priopćili su iz stranke.

Pitanja bez odgovora

Saborska zastupnica i članica Gradskog vijeća Grada Pule Dušica Radojčić i županijski vijećnik Slaven Boljun u takvom su kontekstu na današnjoj tiskovnoj konferenciji upozorili da “Istra ide rapidno i stihijski prema kompletnoj neodrživosti kako sustava, tako i zagađenja okoliša, ali i prema infrastrukturnom kolapsu”.

“Ako ne poduzmemo nešto da se sadašnji trendovi zaustave, tijekom ljetnih mjeseci u Istri uskoro bismo mogli imati milijun ljudi, od čega manje od 200.000 stalnih stanovnika. I nitko ne zna odgovoriti u kojem trenutku će puknuti infrastruktura, gdje ćemo s otpadom, što kad elektroopskrbni sustav počne padati, kako namiriti potrebe za vodom stanovništva i gostiju, kamo parkirati sva ta vozila znajući da 92 posto posjetitelja dolazi u Istru cestovnim putem, koliko će biti nepovratno zagađenje, gdje će stanovati domaće stanovništvo i radnici koji si već sada ne mogu priuštiti kupnju vlastitog doma, a ogromni problem postoji i s unajmljivanjem stanova,” rekao je Boljun.

Novi Zakon o turizmu

Radojčić je navela da hitan i neophodan odgovor na takve trendove priječi novi Zakon o turizmu.

“Iz izjava čelnika nekih jedinica lokalne samouprave iščitava se nevoljkost zauzimanja jasnog stava i uvođenja nužnih mjera zbog straha od nepopularnosti. I zato se većina poziva na djelovanje temeljem novog Zakona o turizmu, koji predviđa duge rokove za izradu i implementaciju ključnih dokumenata, pa se stoga zapravo koristi kao izgovor za odgodu donošenja mjera. Glavna uloga u pripremi analiza nosivog kapaciteta i planova upravljanja dodijeljena je  turističkim zajednicama, koje za to nemaju kapaciteta,” rekla je.

Dodala je da zakon nudi i snažne poticaje, poput stopostotnog oslobađanja plaćanja poreza na dobit na 10 godina, za povećanje turističkih kapaciteta, što može dovesti do pogoršanja situacije. Dodatni problem Zakona je što je minorizirao ulogu ključnog dionika u donošenju odluka – lokalne zajednice.

Iz ogranka u takvom kontekstu pozivaju na žurno pokretanje novih izmjena Prostornog plana Istarske županije kojima će se postrožiti uvjeti za širenje građevinskih područja, dajući prednost stanovanju za građane umjesto za kupce apartmana. Traže i propitivanje turističkih kapaciteta, uključujući planove o izgradnji 18 golf igrališta.

Fokus treba staviti “na istinske potrebe stanovništva naše županije, uključujući i pojačanu zaštitu prirodnih resursa. U međuvremenu i gradovi i općine trebaju, također, osmišljavati i uvoditi mjere u svojim prostornim planovima o odlukama koje će turizam okretati prema održivosti,” rekli su iz ogranka Možemo! u Puli.

Grabancijaš/Možemo!



Povezane vijesti