Klub zastupnika Možemo! u utorak je predstavio zahtjeve za mjerama s kojima bi Vlada destimulirala daljnji rast profitnih marži i teret inflacije pravednije raspodijelila između poslodavaca i radnika.
“Prema podacima koje je guverner (Boris) Vujčić iznio međunarodnoj javnosti, a nama nažalost samo posredno, dokazano je da su rastuće marže u posljednjih godinu dana doprinijele inflaciji s 5.1 postotnih bodova. Ujedno često čujemo da zahtjevi za većim plaćama iz različitih sektora, posebno javnih radnika mogu dovesti do tzv. spiralne inflacije, no činjenica je da u Hrvatskoj plaće rastu znatno manje od inflacije i znatno manje od marži – odnosno prošle su godine plaće činile puno manji udio doprinosa inflaciji od korporativnih marži koje su nekontrolirano rasle. Možemo zaključiti da je teret inflacije prebačen na radnike i one koji žive od rada, a najteži dio tereta snose upravo oni najugroženiji jer je stopa inflacije za niskodohodovna kućanstva i do 30 odnosno 40%!,” rekla je u utorak predsjednica Kluba Možemo! Sandra Benčić.
Zastupnica je rekla da izjave guvernera u New Yorku potvrđuju da “domaća inflacija, unatoč Vladinim spinovima, nije uvezena već je u najvećem dijelu domaća i upogonjena rastom profitnih marži, a ne porezima ili plaćama”.
Iz stranke su u takvom kontekstu iznijeli tri zahtjeva za mjerama kojima bi se destimulirao daljnji rast profitnih marži, redefinirao zakon o porezu na ekstraprofit i teret inflacije pravednije raspodijelio između poslodavaca i radnika.
Tri zahtjeva
- da Ministarstvo financija u svibnju objavi podatke u kojim sektorima su marže najviše rasle i najavi izmjene zakona o porezu na ekstraprofite, kako bi se osigurala primjena zakona i na ekstraprofite ostvarene u 2023. godini, te kako bi se ciljalo one sektore gdje su marže najviše rasle i time najviše doprinijele ukupnoj inflaciji. Time bi se destimulirao daljnji rast marži i rast cijena osnovnih proizvoda, te da se prihod od ekstraprofita definira kao namjenski prihod proračuna i služi isključivo financiranju socijalnih mjera prema najugroženijim kućanstvima.
- da Državni zavod za statistiku pored IPC-a objavljuje i podatke o stopi inflacije i utjecaju inflacije po dohodovnim kvintilima kao i utjecaj inflacije na pojedine vrste kućanstava. Svjetska banka i drugi ekonomski autoriteti već neko vrijeme upozoravaju da indeks potrošačkih cijena kao agregat ne pokazuje stvarnu sliku utjecaja inflacije na različite skupine i time nije dobar indikator za donositelje odluka; inflacija siromašnije pogađa sa stopama i do 40%. Konkretno, to znači da teret inflacije najviše pada na leđa onih koji imaju najmanje.
- da Gospodarsko-socijalno vijeće inicira socijalni dijalog o pravednijem raspodjelu tereta inflacije između radnika i poslodavaca na način da se zaustavi rast marži a osigura postupno dizanje plaća kako bi barem sustigle realne vrijednosti plaća iz razdoblja prije visoke inflacije.
O pitanjima rada, politike plaća i smanjenja siromaštva posebno se osvrnula zastupnica Jelena Miloš.
“Osnovna intencija naših prijedloga, posebno ovih vezanih uz strategiju raspodjele tereta inflacije, je da se smanji rast siromaštva. Ono što znamo je da ako plaće, barem u razumnoj mjeri, ne sustižu opći rast cijena, velik broj građana ući će u spiralu siromaštva iz koje nije lako izaći, pogotovo ne jednokratnim mjerama kakve su se do sada do sada nudile.
>>>Cool vizualizacije DZS-a bilježe vruću uskršnju inflaciju – cijene jaja odletjele u nebo!
Znamo da je najbrži način da se smanji siromaštvo kroz s jedne strane povećavanje najnižih plaća, a s druge strane kroz adekvatno ciljanje socijalnih naknada. Treba reći da mi još uvijek ne znamo učinke inflacije na razinu siromaštva u Hrvatskoj, kao ni jesu li su postojeće Vladine mjere uspjele u tome da se smanji razina siromaštva. Ono što sigurno znamo i što smo isto tako naglašavali je da te mjere zapravo nisu s jedne strane pratile rast inflacije, dakle socijalne naknade nisu se povećavale kako se povećavala inflacija, i nisu uzimali u obzir činjenicu da inflacija najviše pogađa one najsiromašnije, gdje zapravo 40 posto ukupnih primanja nekih skupina odlaziti na osnovne troškove života kao što su režije i hrana. U tom smislu, da bismo dizajnirali učinkovite politike socijalnih naknada, izrazito je bitno da one budu ono što sada nisu – ciljane, posebno s obzirom na rast inflacije”, rekla je Miloš prema priopćenju stranke.
Guverner Vujčić sutra će u Saboru predstaviti izvješća o financijskoj situaciji i stabilnosti cijena u 2021. i prvoj polovici 2022. godine.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
