Platforma Možemo! i partneri iz Srđ je Grad održali su u petak u Dubrovniku konferenciju za medije povodom nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je izazvao niz komentara u javnosti.
>>>Možemo! započelo kreaciju i promicanje novih vizija i načela upravljanja obalom
Sandra Benčić, Đuro Capor i Marko Giljača najavili su da će se zajedno s građanima, ali i u Saboru, županijskim skupštinama i gradskim vijećima diljem obale boriti za to da: NEMA ograničavanja pristupa javnom pomorskom dobru, NEMA ograđivanja i NEMA naplaćivanja ulaza na plaže, te ZA dostupnost javnog pomorskog dobra svima, ZA uvođenje reda u prostorne planove i na područjima koja su dana u koncesiju i ZA redovne i učinkovite kontrole pridržavanja obveza koje proizlaze iz ugovora o koncesijama.
Čuvanje javnog interesa
Izjavili su da je svima već godinama jasno da je potrebno mijenjati zakon iz 2003. godine, ali da su nezadovoljni prijedlogom, kao i da vjeruju da će oštra kritika javnosti utjecati na arhitekte zakona da konačni prijedlog bude puno bolji i usmjereniji očuvanju javnog interesa građana i nesmetanog pristupa javnom pomorskom dobru.
>>>Možemo! podcrtalo pogodovanja, mizeriju i nezakonitosti u dodjeli koncesija | VIDEO
Marko Giljača, županijski vijećnik iz Srđ je Grad, napomenuo je da je važnost kreiranja novih politika upravljanja obalnim područjem prepoznata od strane Srđ je Grad i Možemo! te da obje stranke već godinama aktivno sudjeluju u njihovom zagovaranju. “Ove godine smo pokrenuli i niz tribina koje su pod nazivom ZA!Obalu održane u obalnim gradovima od Dubrovnika do Pule, a posljednja je bila prošlog tjedna na Korčuli. Zajednički nazivnik svega što smo u raspravama, iznesenim primjerima i kroz pitanja građana mogli čuti je ogroman pritisak investitora na obalni pojas i prvi red do mora, nered i nedostatak stvarne kontrole na koncesioniranim područjima te devastacija obale nasipavanjem plaža i gradnjom nelegalnih molova.“
Giljača je istaknuo kako je najbolji primjer nametanja projekata koji su nagrdili povijesni krajobraz i obalni pojas čudovišna Marina Frapa koju je Vlada RH nametnula Dubrovniku kroz Zakon o strateškim investicijama i trajno oduzela građanima vrijedni akvatorij Gruškog zaljeva. “Primjeri sa Brača gdje je novosagrađani hotel, ironično nazvan Hotel View, zaklonio cijela Postira, pokušaj investitora da uz pomoć antireferendumske koalicije u Puli nametne projekt hotela na Lungomareu i otme građanima prostor za rekreaciju i kupanje i niz drugih. Niz posezanja za jednim od najvrjednijih resursa koji Hrvatska ima – morskom obalom. I to građani prepoznaju i sve glasnije iznose protivljenje takvim megaprojektima koji lokalnoj zajednici ne donose nikakvu dobit, već samo dodatno opterećuju ionako nedostatnu komunalnu infrastrukturu.”
Zabrinjavajući trendovi
Sandra Benčić, saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode istaknula je tri posebno zabrinjavajuće tendencije ovog prijedloga zakona: tendencija daljnjeg jačanja privatne eksploatacije pomorskog dobra i mogućnost isključivanja javnosti od prilaska plažama sa isključivom koncesijom u nenaseljenim mjestima, daljnje nasipavanje obale, što neminovno vodi potpunom uništavanju mora i podmorja uz obalu i živog svijeta u njemu, te nedostatni mehanizmi nadzora nad provedbom koncesija na pomorskom dobru. Istaknula je da je za Možemo! apsolutno neprihvatljiva ideja davanja bilo kojih plaža u isključivu koncesiju, te da se Hrvatska ne treba takmičiti s Turskom ili Grčkom i takvim turističkim modelima jer to vodi privatizaciji zajedničkih resursa, masovnom turizmu i utrci prema dnu s cijenama. “Takav oblik turizma nam ne treba niti u njemu možemo biti konkurentni“, naglasila je.
Benčić je istaknula i da će biti protiv mogućnosti da se koncesije na pomorskom dobru daju na rok od 99 godina te dala prijedlog da se umjesto toga ostavi maksimalna koncesija na 50 godina, s mogućnošću produženja za dodatnih deset u slučaju da u 50 godina investicija nije amortizirana. Uz navedeno, Benčić je navela da u zakonu ima i dobrih rješenja poput utvrđivanja granica pomorskog dobra, no da će zajedno s građanima na tribinama diljem obale definirati alternativna rješenja za prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
Nastavak loših, neodrživih praksi
Vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika, Đuro Capor, rekao je da se u gotovo isto vrijeme kada se ovaj prijedlog zakona našao u fokusu javnosti, na javnom savjetovanju našla i nova strategija razvoja turizma RH, ali da nijedan od ta dva dokumenta nije pravi odgovor na nagomilane probleme koje građani i lokalne zajednice svakodnevno susreću pri korištenju obale i pomorskog dobra. “Sve zatečene loše prakse, kršenja koncesijskih odobrenja i betonizacija obale i ovim prijedlogom zakona će se nastaviti neometano odvijati”, rekao je.
Capor je naveo tri primjera iz kojih se to vidi. Prvi primjer je iz Istre koja se zbog suše našla u situaciji da se provode mjere štednje vode, međutim ne pomišlja se ni na trenutak preispitati opravdanost planiranja i postojanja 25 golf terena u prostornom planu Istarske županije. Drugi primjer je vezan za Dubrovačko-neretvansku županiju i planiranje 55.000 novih kreveta u Izdvojenim turističkim zonama. “Problemu monokulture turizma pokušava se doskočiti s još više turističke izgradnje na dosad očuvanoj obali i to bez ikakve potrebe lokalnog stanovništva za zaposlenjem u tim turističkim zonama jer ionako smo iscrpili svu raspoloživu radnu snagu za postojeće turističke kapacitete ne samo u Hrvatskoj nego i u susjednim zemljama”, istaknuo je Capor.
>>>Zdušno protivljenje izgradnji hotela na pulskom Lungomare, srdačna podrška referendumu | anketa
Kao treći primjer naveo je Marinu Frapa, podvaljenu koruptivnim procesima u Gruški zaljev na način da je prethodno 400-500 stanovnika koji su imali vezove tu moralo otići i snalaziti se s vezovima kako umiju. “Iako je koncesionar izašao iz koncesijskog područja Vlada Andreja Plenkovića mu je u nekoliko navrata produljava rok za ispunjenje uvjeta iz koncesijskog ugovora. Na zadnjem gradskom vijeću donesena je Odluka da se ide u izmjene GUP-a ne bi li se tako legaliziralo nezakonito proširenje ove marine van koncesijskog područja. U HDZ-ovom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, HDZ-ov gradonačelnik Dubrovnika i koncesiona, koji je stari lav istog tog HDZ-a, su se dogovorili pomoći članu svoje stranke. Tko će zaštititi građane i obalu od ove sprege koncesionara, developera, mešetara zemljištem s HDZ-ovim strukturama? HDZ-ovi zakoni, inspekcije i ministarstva zasigurno ne. Pozivamo građane da sudjeluju svojim komentarima u e-Savjetovanju u vezi novog zakona i borbi za očuvanje obiteljskog srebra, naše obale”, naglasio je Capor.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
Priopćenje za javnost/Možemo!
