Znanstvenici u ponedjeljak javljaju da su u kiselim oblacima Venere otkrili plin fosfan (PH3) čije postajanje sugerira aktivnost mikroorganizama. Istraživači ističu da nisu otkrili život kao takav, ali napominju da su izvor fosfana na Zemlji bakterije koje prosperiraju u okolišu lišenom kisika.
“Bila sam jako iznenađena – zapravo zapanjena,” rekla je astronomkinja Jane Greaves sa Sveučilišta Cardiff u Walesu, vodeća autorica istraživanja objavljenog u časopisu Nature Astronomy.
>>>Svemir je milijardu godina mlađi i širi se brže no što smo mislili: nobelovac Riess
“S našim aktualnim spoznajama o Veneri, najvjerojatnije objašnjenje za fosfan, koliko god to fantastično zvučalo, jest život,” dodala je za Reuters molekularna astrofizičarka i koautorica studije Clara Sousa-Silva iz Massachusetts Institute of Technology.
“Srećom, Venera je vrata do nas,” veli Sousa-Silva. “Pa doslovce možemo otići i provjeriti.”
“Trebala bih naglasiti da život, kao objašnjenje našeg otkrića, treba biti, kao i uvijek, krajnje tumačenje”, dodala je. “To je važno jer, ako je to fosfan i ako je to život, to znači da nismo sami. To također znači da život kao takav mora biti skroz uobičajen, i da mora postojati mnogo drugih naseljenih planeta u cijeloj našoj galaksiji.”
Znanstvenici u istraživanju navode da su fosfani, kao zasićeni hidridi trovalentnoga fosfora, izrazito otrovni za ljude. Njihovo je postojanje u atmosferi Venere otkriveno tek u sićušnim tragovima.
Greaves je rekla da je njezin tim prije objave tražio potencijalne nebiološke mehanizme, uključujući vulkansku aktivnost, meteorite, munje i sijaset raznovrsnih kemijskih reakcija, no niti jedna od alternativa nije objasnila postojanje fosfana. Znanstvenici će stoga nastaviti s istraživanjima do potvrde prisutnosti života ili otkrića alternativnog izvora.
Kisele kiše
Venera je Zemljin najbliži planetarni susjed. Po strukturi sličan, ali nešto manji od Zemlje, drugi je planet od Sunca. Zemlja je treća. Venera je omotana gustom, otrovnom atmosferom koja hvata i zadržava toplinu zbog čega površinske temperature sežu do užarenih 471 Celzijevih stupnjeva, dovoljno vruće za otapanje olova.
>>>Imenovano 5 od 12 novootkrivenih Jupiterovih luna
“Mogu samo nagađati o tome kakav bi život mogao opstati na Veneri, ako je doista tamo. Nikakav život ne bi mogao preživjeti na njezinoj površini, jer je ona totalno negostoljubiva, čak i za biokemije potpuno različite od naših,” rekla je Sousa-Silva. “No, Venera je davno mogla imati život na svojoj površini, prije nego što je efekt staklenika većinu planeta učinio apsolutno nenastanjivom.”
Reuters piše da su se znanstvenici već poigravali s mišlju da bi visoko u kiselim oblacima Venere, gdje je temperatura oko 30 Celzijevih stupnjeva, mikrobi mogli pronaći uvjete za život. Oko 90% tih oblaka čini sumporna kiselina i na Zemlji ne postoje organizmi koji bi mogli preživjeti takvu kiselost.
“Ako su to mikroorganizmi, oni bi imali pristup malim količinama sunčeve svjetlosti i vode, i možda bi mogli živjeti u kapljicama kako ne bi dehidrirali, ali bi oni također trebali imati neki nepoznati mehanizam zaštite od korozivne kiselosti,” rekla je Greaves.
Ciklus stvaranja i razaranja
Fosfan na zemlji proizvode mikroorganizmi u anaerobnom okolišu – ekosustavu koji ne ovisi o kisiku – poput močvara, rižinih polja ili kanalizacija. Ima ga i u izmetu ili crijevnim traktovima mnogih životinja. On se također može pojaviti i nebiološki, u određenim industrijskim uvjetima. Da bi proizvele fosfan, zemaljske bakterije uzimaju fosfat iz minerala ili biološkog materijala i dodaju vodik.
“Dali smo sve od sebe da ovo otkriće objasnimo bez potrebe za biološkim procesima. S našim trenutnim znanjem o fosfanima, Veneri i geokemiji mi bez njih ne možemo objasniti prisutnost fosfana u oblacima Venere. To ne znači da je riječ o životu. To samo znači da neki egzotični proces proizvodi fosfan i da na našem razumijevanju Venere treba poraditi,” rekla je Sousa-Silva.
>>>Nobel za fiziku trojici znanstvenika koji su ‘zauvijek izmijenili naše poimanje svemira’
Da zagonetka bude izazovnija, znanstvenici kažu da bi prema našim spoznajama Venera trebala biti neprijateljska prema fosfanu. Njezina je površina i atmosfera bogata spojevima kisika koji bi u brzim kemijskim reakcijama razarali fosfan. “Nešto fosfan na Veneri stvara onom brzinom kojom on biva uništen,” rekla je suautorica istraživanja Anita Richards, astrofizičarka povezana sa Sveučilištem u Manchesteru u Engleskoj.
Istraživači drže da će nam za potvrdu života možda trebati nova svemirska misija.
“Srećom, Venera je vrata do nas,” veli Sousa-Silva. “Pa doslovce možemo otići i provjeriti.”
