Novi podaci Federalnog statističkog ureda (Destastis) objavljeni u petak 18. listopada otkrivaju da je u Njemačkoj podzaposleno gotovo 4.6 milijuna ljudi.
Grupu sačinjava 1.5 milijun nezaposlenih, 925,000 ljudi u takozvanoj “skrivenoj radnoj snazi” i osobe koje Destastis službeno prepoznaje kao podzaposlene, navodi DW. Njihov je udio u ukupnoj radnoj snazi u 2018. godini iznosio 5.3%.
Njemačka je 2002. godine provela reformu socijalnih ugovora (HARTZ) i dopustila stvaranje “mini poslova” s gornjom granicom plaće do 450 eura mjesečno. Gotovo istovjetni sustav je kroz aktivne mjere zapošljavanja i neoliberalni “rad bez radnog odnosa” u vrijeme mandata bivšeg SDP-ovog ministra rada Miranda Mrsića preslikan u Hrvatskoj i široj europskoj periferiji. Njemački poslodavci “mini poslova” ne plaćaju nikakva davanja za radnike.
>>>Ressler pohvalio Koestlin zbog korištenja ‘aktivnih mjera zapošljavanja’
Odvojeni podaci koje je u studenom 2018. objavila Federalna agencija za zapošljavanje, koji u računicu uvrštavaju “mini poslove”, otkrivaju da je u prekarnom ili atipičnom obliku zaposlenja uhvaćen svaki peti radnik u Njemačkoj. Zaključno s ožujkom 2018. podzaposleno je bilo 7,6 milijun ljudi.
>>>Izvješće Ekonomskog instituta o poraznoj situaciji na tržištu rada u Hrvatskoj: EPSCO
Prema istom izvoru, u mini poslovima je lani bilo uhvaćeno 8.5% radnika s punim radnim vremenom, što odgovara brojci od oko 2.8 milijuna ljudi. Rast prekarnog zapošljavanja je postojan i brojka se kroz desetljeće popela za milijun.
Poput hrvatskog, njemački sustav mini poslova ostaje duboko ispod razine minimalne plaće koja je u srpnju 2019. godine iznosila 1557 eura.
>>>HGK: revizija DZS-a povećala broj zaposlenih u srpnju za 109,6 tisuća
Njemački mini poslovi ne odgovaraju definiciji radnog odnosa Međunarodne organizacije rada ali su ipak našli put do Europskog statističkog ureda i službenih statistika Unije.
