Novac koji je Europska komisija u utorak doznačila Hrvatskoj najveća je uplata u hrvatski proračun ikada neke strane institucije, a pomoći će da zemlja ide smjerom rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva, izjavio je u utorak premijer Andrej Plenković na novinskoj konferenciji nakon sastanka parlamentarne većine.
Europska komisija isplatila je u utorak predujam Hrvatskoj iz Mehanizma oporavka i otpornosti od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna.
>>>Hrvatska dobila predujam od 6,14 milijardi bespovratnih kuna, prvi novac ‘najspremnijima’
Temelj za isplatu tog predujma je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO), koji je početkom srpnja dobio pozitivnu ocjenu Europske komisije, a koju je Vijeće EU-a potvrdilo Provedbenom odlukom o odobrenju ocjene NPOO-a te Hrvatskoj stavilo na raspolaganje ukupno 6,3 milijarde eura, odnosno 47,5 milijarde kuna bespovratnih sredstava.
“To je samo dio od 47,5 milijardi kuna, koliki je iznos za Hrvatsku u smislu bespovratnih sredstava kroz Instrument EU iduće generacije”, istaknuo je premijer te dodao da budući je uspostavljena institucionalna struktura provođenja projekata i svih prioriteta koji se odnose na različita područja – od zdravstva, javne uprave, obnove, prometa, energetike, nema praktički teme koja neće biti dotaknuta s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti koji je komplementaran drugom velikom izvoru, a to je sedmogodišnji proračun EU.
“Brz i visoki gospodarski rast”
Podsjetio je da je Hrvatska u vremenu koronakrize prošle godine osigurala za razvojno desetljeće koje je pred zemljom ukupno 25 milijardi eura, “koji će nam pomoći da idemo smjerom kojim idemo i sada”. “Brz i visoki gospodarski rast i oporavak, sjajna turistička sezona, očuvana radna mjesta i sada je vrijeme da ta sredstva potaknu i rast i razvoj i konkurentnost hrvatskog gospodarstva”, naveo je Plenković.
>>>Potencijal hrvatskog gospodarskog rasta među najnižima je u srednjoj i istočnoj Europi | Komisija
Taj predujam bit će korišten i za obnovu, rekao je premijer odgovarajući na upit novinara.
Naveo je i da Hrvatska na raspolaganju ima još 3,5 milijarde eura vrlo povoljnih zajmova, gotovo beskamatnih, koji se mogu koristiti do 2026.
NPOO sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu: gospodarstvo, na koje se odnosi 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa; javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu (4,36 mlrd. kuna ili 10 posto); obrazovanje, znanost i istraživanje (7,5 mlrd. kuna ili 15 posto), tržište rada i socijalnu zaštitu (2,09 mlrd. kuna, četiri posto); zdravstvo (2,56 mlrd. kuna, pet posto) te inicijativa “obnova zgrada” s 5,95 mlrd. kuna tj. 12 posto sredstava iz NPOO-a.
>>>Sažetak nacrta Nacionalnog plana za oporavak i otpornost Hrvatske | dokument
Rok za provedbu svih reformi i investicija u NPOO-u je 31. kolovoza 2026. pri čemu će se daljnje isplate sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti temeljiti na polugodišnjim zahtjevima za plaćanje čije će odobrenje ovisiti o zadovoljavajućem ispunjenju pokazatelja koji se odnose na provedbu reformi i investicija na koje se Hrvatska obvezala u okviru NPOO-a.
