Francuski rušitelj ustajalih ekonomskih paradigmi, ekonomist i profesor Thomas Piketty, u četvrtak je objavio svoju novu knjigu “Kapital i ideologija” na francuskom jeziku i najavio engleski prijevod početkom 2020. godine.
Prema prvim isječcima, Piketty na 1,232 stranice nudi povode za “rušenje milijardera” i još jednom konstatira da je “trickle down” ekonomija bajka.
“Oni s nekoliko stotina milijuna eura, ili nekoliko milijardi, će morati podijeliti moć,”
Thomas Piketty
>>>Finska: otvaramo raspravu o ‘ekonomiji blagostanja’, očekujemo da je nastave RH i Njemačka
Bloomberg piše da knjiga, između ostalog, predlaže “nasljedstvo svima”, ideju prema kojoj bi svaki francuski građanin od države dobio iznos od 120,000 eura kad navrši 25 godina. Članak ne otkriva detalje o financiranju takve mjere, ali navodi da Piketty zagovara progresivno oporezivanje bogatstva sa stopama do 90%.
“Oni s nekoliko stotina milijuna eura, ili nekoliko milijardi, će morati podijeliti moć,” izjavio je autor za francuski magazin L’Obs, prenosi Blooomberg.
Guardian dodaje da knjiga kao jedan od načina za redistribuciju bogatstva i s njime vezane moći sugerira da niti jedan dionik ne bi trebao imati više od 10% glasačkog prava u kompanijama i da bi zaposlenici trebali imati polovičnu zastupljenost u upravnim odborima.
>>>‘Fed bi novac trebao poklanjati ljudima a ne bankama’
Rastući broj političara, ekonomista i poduzetnika, uključujući američkog predsjedničkog kandidata Andrewa Yanga, Elona Muska, Billa Gatesa, Warrena Buffetta i drugih, zagovara neku vrstu direktnog transfera novca građanima u ekonomijama suočenima s automatizacijom dosadnih poslova i inim izazovima.
Kao rješenje za fiktivni nedostatak novca se navodi Moderna monetarna teorija, prema kojoj svaka vlast sa suverenom monetarnom politikom može stvoriti novac nužan za javno dobro dok god izostaje inflacija. Teorija marginalizira značaj proračunskog deficita.
>>>Naša ponuda da bankama plaćamo za uzimanje novca ne bi trebala postati trajni instrument: Nowotny
Iako zvuči kao fantazija, ona se od financijske krize izazvane slomom Lehman Brothersa pretvorila u zbilju, ali uglavnom za korporativni i financijski sustav, koje su vodeće središnje banke u posljednjih deset godina “zadužile” ili možda poplavile, s više od 13 bilijuna eura.
