Komisija je u četvrtak predstavila Akcijski plan za kritične sirovine, popis kritičnih sirovina iz 2020. i prognostičku studiju o sirovinama kritičnima za strateške tehnologije i sektore iz perspektive 2030. i 2050. U Akcijskom planu razmatraju se sadašnji i budući izazovi te predlažu mjere za smanjenje ovisnosti Europe o trećim zemljama, diversifikaciju opskrbe iz primarnih i sekundarnih izvora te povećanje učinkovitosti upotrebe resursa i kružnosti uz promicanje odgovorne nabave diljem svijeta. Time će se potaknuti naš prijelaz na zeleno i digitalno gospodarstvo te povećati otpornost i otvorena strateška autonomija Europe u ključnim za to potrebnim tehnologijama. Popis kritičnih sirovina ažuriran je kako bi, s obzirom na njihovu primjenu u industriji, odražavao promjene u njihovoj važnosti za gospodarstvo te izazove u opskrbi. Sadržava 30 kritičnih sirovina. Prvi je puta na njemu i litij, koji je ključan za prelazak na e-mobilnost.
>>>Poziv za ideje o borbi protiv klimatskih promjena i karcinoma, za zdraviji okoliš i gradove: EK
Potpredsjednik za međuinstitucijske odnose i predviđanja Maroš Šefčovič izjavio je: Sigurna i održiva opskrba sirovinama preduvjet je za otpornost gospodarstva na poremećaje. Europi će samo za baterije za električne automobile i skladištenje energije trebati do 18 puta više litija do 2030., odnosno 60 puta više do 2050. Kao što je vidljivo iz našeg predviđanja, ne možemo dopustiti da današnje oslanjanje na fosilna goriva ustupi mjesto ovisnosti o kritičnim sirovinama. Važnost tog pitanja dodatno su naglasili poremećaji koje je koronavirus uzrokovao u našim strateškim vrijednosnim lancima. Stoga ćemo izgraditi čvrst savez za zajednički prelazak s velike ovisnosti na diversificiranu, održivu i društveno odgovornu nabavu te na kružnost i inovacije.
>>>Čisti vodik okosnica strategije za transformaciju energetskog sustava: Komisija
Thierry Breton, povjerenik za unutarnje tržište, dodao je: Europa može predvoditi zelenu i digitalnu tranziciju i industrijski kao kontinent prednjačiti samo ako raspolaže potrebnim sirovinama. Ne bismo se smjeli posve oslanjati na treće zemlje, a još manje na samo jednu, što je slučaj za neke rijetke zemne elemente. Diversifikacijom opskrbe iz trećih zemalja i razvojem kapaciteta EU-a za vađenje, preradu, recikliranje, rafiniranje i odvajanje rijetkih zemnih elemenata možemo postati otporniji i održiviji. Za provedbu mjera koje danas predlažemo industrija, civilno društvo, regije i države članice trebat će djelovati usklađeno. Potičemo potonje da u svoje nacionalne planove oporavka uključe ulaganja u kritične sirovine.
Ciljevi Akcijskog plana za kritične sirovine su sljedeći:
- razvoj pouzdanih vrijednosnih lanaca za industrijske sustave u EU-u
- smanjivanje ovisnosti o primarnim kritičnim sirovinama kružnom upotrebom resursa, održivim proizvodima i inovacijama
- jačanje domaće nabave sirovina u EU-u
- diversifikacija nabave iz trećih zemalja i uklanjanje poremećaja u međunarodnoj trgovini uz potpuno poštovanje međunarodnih obveza EU-a.
Kako bi se ti ciljevi ostvarili, u Komunikaciji se navodi deset konkretnih mjera. Prvo, Komisija će u narednim tjednima osnovati europski savez za sirovine. U njemu će se okupiti svi relevantni dionici, a naglasak će biti na najhitnijim potrebama, to jest povećavanju pouzdanosti opskrbe EU-a u vrijednosnom lancu za rijetke zemne elemente i magnete jer je to od vitalne važnosti za većinu industrijskih sustava u EU-u, primjerice obnovljive izvore energije, obranu i svemir. Savez se može s vremenom širiti kako bi se odgovorilo na potrebe za drugim kritičnim sirovinama i običnim metalima.
>>>Podijelite stajališta i iskustva o europskom odgovoru na klimatske promjene: javni poziv/Komisija
Kako bi se bolje iskoristili domaći resursi, Komisija će s državama članicama i regijama surađivati na utvrđivanju projekata rudarenja i prerade u EU-u koji mogu postati operativni do 2025. Poseban naglasak stavit će se na regije u kojima se iskapa ugljen i druge regije u tranziciji, a posebna pozornost pridati stručnosti i vještinama relevantnima za rudarstvo, vađenje i preradu sirovina.
Komisija će promicati upotrebu svojeg programa za promatranje Zemlje Copernicus u cilju poboljšanja istraživanja ležišta resursa, praćenja operacija i djelovanja za zaštitu okoliša nakon zatvaranja. Iz programa Obzor Europa podupirat će se istraživanja i inovacije, posebno u području novih rudarskih i prerađivačkih tehnologija, zamjene i recikliranja.
U skladu s europskim zelenim planom, pitanje kružnosti i održivosti vrijednosnog lanca sirovina rješavat će se drugim mjerama. Komisija će stoga do kraja 2021. razviti kriterije održivog financiranja za rudarske i ekstraktivne sektore. Mapirat će i potencijal sekundarnih kritičnih sirovina iz zaliha EU-a i otpada kako bi se utvrdili održivi projekti oporabe do 2022.
>>>Komisija predstavila industrijsku strategiju ‘za globalno konkurentnu, zelenu i digitalnu Europu’
Komisija će razvijati strateška međunarodna partnerstva kako bi osigurala opskrbu kritičnim sirovinama kojih u Europi nema. Pilot-partnerstva s Kanadom, zainteresiranim zemljama u Africi i susjedstvu EU-a počet će 2021. Na tim i drugim forumima međunarodne suradnje Komisija će promicati održive i odgovorne rudarske prakse i transparentnost.
Kontekst: Sigurna opskrba industrije EU-a sirovinama pitanje je koje se već neko vrijeme rješava. EU se time već bavio: od osnivanja Skupine za opskrbu sirovinama 70-ih godina do pokretanja Inicijative za sirovine 2008. Ova inicijativa sadržava strategiju za smanjivanje ovisnosti o sirovinama koje nisu energenti; diversificiranjem izvora primarnih sirovina iz trećih zemalja i poticanjem iskorištavanja domaćih izvora i sekundarnih sirovina, uključujući učinkovitiju upotrebu resursa i kružno gospodarstvo, štite se industrijski vrijednosni lanci i dobrobit društva.
U europskom zelenom planu i novoj industrijskoj strategiji EU-a potvrđuje se da je pristup resursima strateški važno sigurnosno pitanje za uspjeh zelene i digitalne tranzicije. U krizi uzrokovanoj koronavirusom u mnogim dijelovima svijeta kritički se preispituje organizacija opskrbnih lanaca, posebno kad je riječ o javnoj sigurnosti i strateškim sektorima. U predloženom Komisijinom planu oporavka naglasak se stavlja na veću ekološku prihvatljivost, veću primjenu digitalne tehnologije i smanjivanje osjetljivosti na poremećaje. Stoga bi Europa trebala nastojati postići otvorenu stratešku autonomiju i diversificirati opskrbu sirovinama.
Više informacija pročitajte ovdje.
Grabancijaš priopćenja izvršnog tijela Europske unije od javnog ili poslovnog interesa i značaja prenosi u izvornom obliku uz povremenu izmjenu naslova.