Krojači politike američkih Federalnih rezervi sa sadašnjim su setom alata i ciljanjem inflacije slabo opremljeni za borbu sa sljedećom recesijom i ove godine žustro rade na osmišljavanju novih monetarnih strategija u svijetu s prigušenim rastom cijena i plaća i niskom cijenom posuđivanja novca, piše Reuters.
Stručnjaci za monetarnu politiku su prošlog petka boravili u kalifornijskom gradu Palo Altu gdje su raspravljali o dostupnim opcijama, ali i o tome kako javnosti prenijeti što čine i kako će to funkcionirati.
Ovisnost o stvaranju novca
Kad su središnji bankari širom svijeta posegnuli za nekonvencionalnim mjerama poput stvaranja novca za kupnju korporativnih i u manjoj mjeri državnih obveznica da bi svjetsku ekonomiju prenuli iz Globalne recesije, oni su vjerovali da je riječ o kratkoročnim, izvanrednim mjerama. Desetljeće kasnije, ekonomije su postale ovisne o niskim kamatnim stopama, a goleme količine novostvorenog novca inflaciju ne uspijevaju podići na priželjkivanu razinu od oko 2 posto u srednjem roku.
>>>Naša ponuda da bankama plaćamo za uzimanje novca ne bi trebala postati trajni instrument: Nowotny
Takva situacija središnjim bankama sužava manevarski prostor, u pojedinim područjima, poput europodručja, kamatne stope mogu ići samo još dublje u negativni teritorij, što je jedna od opcija o kojoj se razgovaralo u Kaliforniji.
Guranje novca u realnu ekonomiju
Ideja negativnih kamatnih stopa podrazumijeva kažnjavanje poduzetnika i banaka za sjedenje na novcu, odnosno naplaćivanje njegova čuvanja, što bi u teoriji trebalo potaknuti investicije ili raskošnije plasiranje zajmova. Da bi takav režim bio prihvaćen, obični građani bi trebali biti sigurni da se slično neće dogoditi s njihovom ušteđevinom. Primjerice, da banke neće trošak prenijeti na klijente.
Većina u vijeću Feda je do sada odbijala ideju negativnih kamatnih stopa koje je u srpnju 2009. godine prva usvojila Švedska središnja banka naplaćujući komercijalnim bankama i drugim biranim klijentima prekonoćno čuvanje novca stopom od -0.25 posto. Suočena sa snažnim deflacijskim trendovima, Europska središnja banka je negativnu stopu od -0.1 posto uvela u lipnju 2014. godine što je rezultiralo snažnijim plasmanom kredita u eurozoni.
Ciljanje BDP-a
Drugi od okvira o kojima se raspravljalo pretpostavlja još izdašnije stvaranje novca, ciljanje i zadržavanje inflacije na razini iznad dva posto, što bi, opet u teoriji, ljude trebalo potaknuti na posuđivanje i potrošnju. Kako je to na skupu objasnio šef newyorškog Feda John Williams, središnja banka bi potpirila inflaciju iznad dva posto kroz razdoblje od kakvih osamnaest mjeseci. Ako bi domaćinstva i biznisi prihvatili da će cijene u budućnosti rasti, oni bi više posuđivali i trošili tijekom recesije, što bi trebalo pomoći ekonomiji. No, da bi takav model funkcionirao, potrošači bi uistinu trebali vjerovati da će Fed uspješno zagrijati inflaciju što mu nikako ne polazi za rukom.
>>>BOJ razmišlja o snaženju već masivne kreacije novca: zapisnik
Reuters izvještava da navedeni okviri nisu impresionirali sve sudionike konferencije, ponajmanje krojače smjernica Feda koji kažu da su ulozi veliki. “Ljestvica za promjenu (politike) je visoka,” rekla je predsjednica federalnih rezervi San Francisca Mary Daly. “Greške mogu biti skupe u ovom prostoru.”
Slično je gledište iznio i šef Feda u St. Louisu, James Bullard, koji dugo zagovara politiku nominalnog ciljanja BDP-a (NGDP). Bullard je rekao da najveća središnja banka svijeta treba paziti kako i s čime eksperimentira jer bi pogrešan potez mogao “osloboditi kaos” na globalnim financijskim tržištima.
>>>Moderna monetarna teorija dobila neočekivanu potporu Wall Streeta: NYT
Susret u Palo Alto je pak samo zagrijavanje, Fed pred sobom do kraja godine ima još dvanaestak planiranih sastanaka za raspravljanje o budućim okvirima monetarne politike. Reuters navodi da je većina sudionika bila zadovoljna susretom, spremnošću guvernera i stručnjaka da se hrvaju s monetarnim izazovima u trenutku kad rastući broj analitičara prihvaća tezu da je aktualna politika na izdisaju.
“Fed treba pronaći nešto novo,” zaključio je profesor ekonomije s Dartmouth sveučilišta Andy Levin.
