Očuvanje vrijesa u prirodnom krajoliku moglo bi biti vrlo korisno za bumbare (Bombinae), kukce opnokrilce iz porodice pčela (Apidae), iznimno značajne kada je posrijedi oprašivanje, osobito u stakleničkim nasadima.
Bumbari su, poput pčela vrlo važni poljoprivredni oprašivači, osobito kod ciljanog stakleničkog uzgoja. Pad populacije bumbara uglavnom je uzrokovan gubitkom staništa, ali i sve većom upotrebom pesticida.
Uspješno se koriste za oprašivanje stakleničkih kultura poput rajčica, jagoda, krastavaca, paprika, patlidžana i ostalih stakleničkih poljoprivrednih kultura koje zahtijevaju oprašivače. Bumbari su pogodni za oprašivanje i u plastenicima i na otvorenim poljima jer im ne smetaju kiša, oblaci, hladnije vrijeme, vrućina, a opraše nekoliko desetina puta više cvjetove nego pčele.
Znanstvenici su ustanovili da nektar, a samim tim i med iz vrijesa sadrži prirodni “lijek za bumbare”, vrlo aktivan protiv štetnoga pčelinjeg parazita.
Ističu da je vrijes najvažnija biljka za prehranu raznih vrsta bumbara, koji su u današnje vrijeme u opasnosti od gubitka staništa, bolesti i pesticida.
Stabla lipe i planike sadrže isti ‘lijek’, no u manjim količinama.
Grmovi vrijesa značajan su izvor nektara za divlje pčele i druge kukce-oprašivače.
Vrijes je vazdazeleni žbunasti grm (Calluna vulgaris) zvonolikih ružičastih cvjetova. Cvate od kolovoza do prvih mrazeva i pčelama i bumbarima donosi vrlo izdašnu ispašu.
U Hrvatskoj raste pretežno u primorskim krajevima od sjeverozapada pa sve do juga, posebno na južnoj strani nižih predjela. Česta je biljka i u Lici te na gotovo cijelom području Velebita.
>>>Proglašeni šampioni kaduljinog, bagremovog i kestenovog meda, liker od dunje najbolje medeno piće
Znanstvenici strahuju da bi čovjekovo negativno djelovanje na okoliš moglo rezultirati nestankom ove ljekovite biljke koja služi za oprašivanje.
“Naša istraživanja pokazuju da je vrijes još vredniji nego što smo ranije mislili, s obzirom na to da je njegov nektar vrlo ljekovit za bumbare, odnosno da tu vrstu kukaca štiti od većine parazita”, kazao je koautor studije dr. Hauke Koch iz Kraljevskih botaničkih vrtova u Kewu.
Znanstvenici iz Kewa i londonskog sveučilišta Royal Holloway istraživali su biljke kako bi otkrili njihova ljekovita svojstva koja su u stanju zaštititi kukce-oprašivače u divljini.
Testirali su ljekovito djelovanje nektara iz sedamnaest biljaka, među kojima su bili bršljan, vrijes, djetelina i maslačak, na parazite pronađene u probavnom traktu bumbara.
Nektar iz vrijesa imao je najsnažniji učinak zahvaljujući kemikaliji ‘callunene’. Grm planike i stablo lipe imali su nešto manje učinkovitu ljekovitost.
>>>Nova predsjednica Grupacije pčelarstva HGK navela prioritete, probleme
“Saznanje o tomu koje su nam biljke potrebne da bi se održala zdrava ravnoteža između pčela, bumbara i njihovih parazita može nam pomoći u obnovi staništa koja poboljšavaju zdravlje tih kukaca”, kazao je profesor profesor Mark Brown iz Royal Hollowaya.
Dr. Koch ističe da se ista vrijedna kemikalija nalazi i u vrijesovu medu, zbog čega bi je trebalo dodatno istražiti zbog mogućega korisnog djelovanja na ljude.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Current Biology.