Njemačka, koja suočena s recesijom raspravlja o kršenju svojih “apsurdnih proračunskih i fiskalnih pravila” kako bi osnažila domaću potrošnju, uključujući i ideju o kreiranju “proračuna u sjeni”, istovremeno zagovara smanjenje “europskog proračuna”, odnosno Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Njezin bi otpor, ukoliko se pokaže postojanim, mogao snažno utjecati na ambiciozne planove Europske unije, generalno suočene s nepovoljnim gospodarskim kretanjima, o poticanju rasta, borbi protiv klimatskih promjena, digitalizaciji… ili zaštiti ranjivih društvenih skupina.
“Moja je velika briga da će Europa biti u teškoj ekonomskoj i geopolitičkoj situaciji ako proračuna ne bude do 1. siječnja,” rekao je Guenther Oettinger, povjerenik Europske komisije zadužen za razgovore o VFO-u europskim ministrima na sastanku u Bruxellesu. On je kao povod za žurnost naveo gospodarsku situaciju u Njemačkoj i drugim velikim članicama čije ekonomije stagniraju ili prijete kontrakcijom.
>>>Industrijska recesija u eurozoni: PMI
Komisija je prošle godine predložila sedmogodišnji proračun u iznosu od oko 1.1 bilijuna eura što odgovara 1.11% bruto nacionalnog dohotka EU-a i prvi put ne uključuje izdašno financiranje iz Britanije čiji je lider Boris Johnson ustrajan u namjeri izlaska iz Unije s 31. listopadom.
Njemačka, kao najveće europska ekonomija s najvećim doprinosom VFO-u, potrošnju želi ograničiti na 1% BND-a u čemu uživa podršku Nizozemske, Danske i Švedske, doznaje Reuters koji se našao u posjedu relevantnog dokumenta. Berlin argumentira da navedena granica, iako niža od prijedloga Komisije, još uvijek podrazumijeva povećanje učešća od zemalja članica koje moraju nadomjestiti sredstva izgubljena brexitom.
>>>Fact-checking tvrdnje Dubravke Šuice o 21 milijardi eura za Hrvatsku – Vijeće EU
Europski parlament kao treći i donekle marginalizirani dionik u raspravi, traži povećanje VFO-a do granice od 1.3% BND-a u želji da financira tranziciju prema zelenoj ekonomiji i jedinstvenu naknadu za nezaposlene koju je obećala dolazeća predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Španjolski državni tajnik za europske poslove, Marco Aguiriano Nalda, na sastanku je rekao da razlike između tri prijedloga znače kako je postizanje dogovora prije kraja godine “gotovo nemoguće”.
Hrvatskoj prihvatljiv prijedlog Komisije
Hrvatska se zauzima za to da se pregovori završe do kraja godine, ali vjerojatno će to pitanje dočekati i hrvatsko predsjedništvo Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020., izjavila je u Bruxellesu državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić.
“Čelnici su se zauzeli za to da bi bilo dobro da se pregovori završe i Hrvatska se svakako zalaže da se postigne kompromis, koji bi uzimao u obzir ‘crvene linije’, odnosno prioritete koje su svakoj državi članici važne. Na tom tragu želimo da se taj sporazum što prije postigne, ali postoji vjerojatnost da će to dočekati naše predsjedanje”, rekla je Metelko-Zgombić i dodala da je za Hrvatsku prihvatljiv prijedlog Komisije.
>>>Plenković: najveći izazov hrvatskog predsjedanja je donošenje sedmogodišnjeg europskog proračuna
“Hrvatskoj je prihvatljiv iznos koji je predložila Europska komisija pod uvjetom da se u tom proračunu nađe dovoljno sredstava za sve one prioritete i za ono što Hrvatska smatra da treba biti ugrađeno u proračun”, izjavila je Metelko-Zgombić.
