Njemački sud je Paulu Termannu u 1982. godini osuđenom za monstruozna ubojstva priznao “pravo na zaborav” što bi Google i druge indekse sadržaja moglo prisiliti da njegovo ime izostave iz rezultata pretraga na teritoriju Unije.
Paul Termann je zbog ubojstva dvoje ljudi na jahti prvo osuđen na doživotnu kaznu, ali je na slobodu pušten u 2002. godini. Termann je na sudu rekao kako želi da se prezime njegove obitelji “distancira” od zločina koji je svojedobno izazvao veliko zanimanje javnosti, te je pretočen u knjigu i film.
Magazin Der Spiegel je u 1999. godini tri izvješća s detaljima o zločinu iz tiskanog izdanja prenio na svoje mrežne stranice gdje su ona još uvijek dostupna. Ubojstvo je zabilježeno i u bilješci na stranicama njemačke Wikipedije.
Ubojica Paul Termann je od ustavnog suda u Karlsruheu “pravo na zaborav” zatražio jer mu objavljeni članci “priječe razvoj osobnosti”, navodi se u izjavi suda koju prenose njemački mediji.
Njegov je slučaj već bio na njemačkim sudovima u 2012. godini kad je odbačen uz ocjenu da “javni interes i sloboda tiska” imaju primogenituru nad zahtjevom za privatnošću. Nova odluka ustavnog, sada postupak vraća u ruke federalnih sudova.
Komisija je u očitom moralnom propadanju temelje “prava na zaborav” udarila u direktivi 95/46/EC u 2012. godini, a njezina primjena trpi postojanu kritiku zbog postojane zlouporabe. Primjerice, zakon je u Francuskoj već poslužio za uklanjanje informacija o osobi zaduženoj za odnose s javnošću Scijentološke crkve, istrazi korumpiranog političara ili o osobi osuđenoj za seksualno zlostavljanje maloljetnika.
Google je u rujnu dobio dobru i presudnu sudsku bitku i na najvišem europskom sudu osporio francuski zakon koji je tražio globalnu primjenu “prava na zaborav”, odnosno uklanjanje svakog traga za pojedince “osjetljivih” informacija.
