Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) u 2020. glavni cilj je ponavljanje rekordnih turističkih rezultata iz 2019., a iako s nešto manjim proračunom nego ove godine, pojačano će ulagati u brojne inovativne kampanje, jačanje nacionalnog brenda, poticanje pred i posezone te turističke potrošnje, ističe direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
>>>Prijedlog programa rada i financijskog plana HTZ-a za 2020.: 57. sjednica Turističkog vijeća
“Europska turistička komisija-ETC za 2020. za regiju južne Europe, odnosno Mediteran predviđa prosječni rast turističkog prometa od 2,4 posto, a i svi aktualni gospodarski i politički čimbenici na globalnoj razini, s naglaskom na Europu koja je najvažnije tržište za hrvatski turizam, iduću godinu čine vrlo zahtjevnom i izazovnom. Stoga je uz ponavljanje rezultata iz 2019., naš cilj zadržavanje pozitivnih trendova”, iznosi Staničić u razgovoru za Hinu.
“Povodom predsjedanja Vijećem EU-a, zadnjih dana prosinca 2019. u Bruxellesu počinjemo veliku promotivnu kampanju u kojoj ćemo javni gradski prijevoz, zračnu luku i najfrekventnije gradske lokacije ukrasiti motivima Hrvatske.”
Kristjan Staničić
Velike kampanje u povodu međunarodnih događaja i za domaće tržište
S obzirom na brojna velika međunarodna događanja koja očekuju Hrvatsku u 2020., Staničić drži da sva ona pružaju odličnu priliku za dodatnu promociju Hrvatske u svjetskim okvirima, pri čemu naglašava da će dodatnu pažnju i posebnu kampanju usmjeriti na domaće tržište, s ciljem da domaći turisti pred i posezoni mogu putovati u Hrvatskoj po atraktivnim cijenama.
“Povodom predsjedanja Vijećem EU-a, zadnjih dana prosinca 2019. u Bruxellesu počinjemo veliku promotivnu kampanju u kojoj ćemo javni gradski prijevoz, zračnu luku i najfrekventnije gradske lokacije ukrasiti motivima Hrvatske. Poseban projekt pripremamo i za promociju hrvatske eno-gastronomije, a važna nam je i Rijeka kao Europska prijestolnica kulture koju već vrlo intenzivno promoviramo na tržištima”, najavljuje Staničić.
U drugom dijelu 2020. planiran je nastup Hrvatske na svjetskoj gospodarskoj smotri EXPO Dubai, gdje će, kako kaže, brojnim postojećim, ali i potencijalnim novim partnerima pokazati sve najbolje što Hrvatska nudi. Priliku za dodatne kampanje vidi i u europskom nogometnom prvenstvu i olimpijskim igrama u Tokiju.
>>>‘Zemlja koja inspirira velike umove’ hrvatski pitch za Svjetsku izložbu u Dubaiju: ministarstvo
Provest će se i po dvije brend te kampanje za promociju pred i posezone, dok od ostalih aktivnosti za 2020. Staničić izdvaja one na digitalizaciji hrvatskog turizma, dodatnog razvoja i promocije selektivnih oblika turizma (kontinentalni, nautički, poslovni i aktivni turizam). Pojedine sajamske nastupe planiraju zamijeniti posebnim događanjima, među kojima su velika noć hrvatskog turizma u siječnju u Moskvi te potom u travnju u Pragu.
“Po novom zakonu definirano je da od turističke pristojbe HTZ-u ostaje 20 posto, umjesto dosadašnjih 25 posto tog prihoda. Kod rashoda pak planiramo više nego u 2019. uložiti u opće oglašavanje, promotivne kampanje, aktivnosti ureda predstavništava i za međunarodnu suradnju,”
Kristjan Staničić
Zakonske promjene za unapređenje rada sustava turističkih zajednica i nova uloga HTZ-a
Komentirajući zakonske promjene koje od 1. siječnja 2020. čekaju HTZ i cijeli sustav turističkih zajednica te spremnost sustava za te promjene, Staničić kaže da su najvažniji ciljevi tih promjena unapređenje rada cijelog sustava turističkih zajednica, od lokalnih i regionalnih/županijskih do nacionalne HTZ.
“Zakon o turističkim zajednicama jasno je definirao i razgraničio zadaće pojedinih razina turističkih zajednica kojima je cilj učinkovitije upravljanje destinacijom, dok će kod zadaća HTZ-a najveći naglasak biti na brendiranju Hrvatske kao turističke zemlje te provođenje marketinških aktivnosti za promociju nacionalnog turizma. Novi zakoni – o turističkim zajednicama, članarini i pristojbi – usmjereni su i na jače poticanje razvoja turizma na kontinentu i turistički nedovoljno razvijenim područjima. To će biti i naši glavni ciljevi u idućim godinama, kao i jačanje financijskih kapaciteta regionalnih i lokalnih turističkih zajednica”, objašnjava Staničić.
Smatrajući da je u tom smislu 2020. godina prilagodbe, vjeruje da će sve regionalne turističke zajednice tijekom te prilagodbe početi provoditi nove zadaće za jačanje njihove pozicije, što je i cilj zakona, a siguran je i da će županijske turističke zajednice biti spremne za više zadaća i više novca, ali i veću odgovornost.
>>>Dodijeljene nagrade za najbolje među najboljima u turizmu
Za sam naziv HTZ kaže da se neće mijenjati, dok za brojku od trenutno 87 zaposlenih u Glavnom uredu HTZ-a kaže da će se mijenjati ovisno o procesu usklađivanja internih akata i organizacije rada s novim zakonom, pri čemu najavljuje i da će se u 2020. pripremati izrada novog Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma, uz već najavljenu izradu nove nacionalne strategije razvoja turizma.
Manji proračun HTZ-a zbog nove raspodjele prihoda od turističke pristojbe
Iako će i u 2020. najveći dio od ukupnih 328 milijuna kuna prihoda ili oko 50 posto HTZ ostvariti od turističke pristojbe, taj će prihod zbog nove raspodjele slijedom novog zakonskog okvira biti nešto manji.
“Po novom zakonu definirano je da od turističke pristojbe HTZ-u ostaje 20 posto, umjesto dosadašnjih 25 posto tog prihoda. Kod rashoda pak planiramo više nego u 2019. uložiti u opće oglašavanje, promotivne kampanje, aktivnosti ureda predstavništava i za međunarodnu suradnju”, otkriva Staničić, dodajući da će promjena biti i u raspodjeli prihoda od turističke članarine, kao i sa dva nova fonda – za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent te za udružene turističke zajednice.
>>>Usvojeni prijedlozi za udružene strateške kampanje u promociji turizma: ministarstvo
Osim turističke pristojbe i turističke članarine, u strukturi prihoda HTZ-a su još i prihodi iz državnog proračuna, preneseni prihodi iz prethodne godine, sredstva iz EU te ostali prihodi, što uključuje primjerice i refundacije od sajamskih nastupa, kotizacija i ostalo.
“Mrežu predstavništva u 2020. planiramo unaprijediti otvaranjem ureda u Madridu zbog iznimno važnog španjolskog tržišta i što tamo sjedišta imaju vodeće međunarodne turističke institucije.”
Kristjan Staničić
Za strana predstavništva troškovi slični kao u 2019., a na pojedinim tržištima veća ulaganja
Naglašavajući kako će troškovi 17 stranih predstavništava HTZ-a u 2020. biti na razini 2019., uz dodatak troškova za dva novootvorena u 2019. – u Seulu u Južnoj Koreji te Los Angelesu u SAD-u, Staničić ističe da u 2020. ipak planiraju i veće budžete za marketinške aktivnosti na tržištu Njemačke, ali i primjerice Češke, Belgije i Ukrajine.
“U proračunu za 2020. rezervirali smo i gotovo 10 milijuna kuna koje ćemo raspodijeliti po tržištima prema potrebama i rezultatima analiza koje ćemo provoditi. Spremni smo pravovremeno reagirati na sve izazove koje će pred nas staviti iduća godina”, poručuje Staničić.
Ocjenjujući rad predstavništava, važnim drži što je hrvatski turizam na svim tržištima zadržao konkurentnu poziciju, i što su otvorili i nova na kojima do sada nisu bili toliko marketinški prisutni, dok najveća očekivanja u 2020. ima od, kako kaže, kolega koji vode nove urede u Los Angelesu i Seulu te od ureda u Kini, kao i općenito sa dalekih tržišta.
“Mrežu predstavništva u 2020. planiramo unaprijediti otvaranjem ureda u Madridu zbog iznimno važnog španjolskog tržišta i što tamo sjedišta imaju vodeće međunarodne turističke institucije. Sredstva za to ćemo djelomično osigurati i uštedama na racionalizaciji poslovanja Glavnog ureda HTZ-a i predstavništava”, iznosi Staničić, koji vjeruje da se Hrvatska, kao i prethodnih godina, i u 2020. može uspješno ‘izboriti’ sa pojačanim ulaganjima i kampanjama konkurenata na stranim tržištima, zaključujući i da to “nije novost već posljedica zahtjevnog tržišnog okruženja i promjena u ponašanju turista”.
