Biznis i ekonomija

Od 2023. ograničenja ribolova u RH, prilagodba | AdriAquaNet

Ilustracija; Dimitris Vetsikas/Pixabay

Održiv uzgoj riba podrazumijeva brigu za okoliš, zdravlje riba u uzgajalištima i opskrbu tržišta kvalitetnim i zdravim proizvodima, rečeno je u petak na završnoj konferenciji  talijansko-hrvatskog projekta AdriAquaNet – Jačanje inovacija i održivosti u jadranskoj akvakulturi održanoj u Zadru.

>>>EP odobrio 6,1 milijarda eura za održivo ribarstvo i očuvanje ribarskih zajednica

“Kako bi se očuvao riblji fond, idućih će godina veća područja Jadrana biti ograničena za ribolov. Zbog toga uzgoj riba ima sve važniju ulogu. Taj uzgoj treba biti ekološki prihvatljiv, a briga o ribama u uzgajalištima besprijekorna. Da bi se u tome uspjelo, znanost treba biti kvalitetna potpora gospodarstvu,” istaknuo je ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta Boris Habrun.

Raritetni suficit u velikom deficitu

Hrvatska je već sada među četiri zemlje u Europskoj uniji koje uzgajaju najviše riba. Ispred nje su Grčka, Španjolska i Italija, a unatoč jačanju uzgoja riba Europa nije samodostatna u opskrbi tržišta ribom, mekušcima, školjkašima i drugom hranom podrijetlom iz vode. Uzgojem i ulovom Europa zadovoljava samo 36 posto svojih potreba za tom vrstom hrane.

>>>Strategija bioraznolikosti stiže neumitno, s ‘doista velikim troškom’ za poljoprivrednike i ribare

“U ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Hrvatska ima veliki deficit koji se od njezina ulaska u Europsku uniju povećao, ali u segmentu ribarstva, uzgoja riba i proizvodnje ribljih proizvoda bilježimo višegodišnji suficit. Prošle godine smo uvezli ribe vrijedne 132 milijuna eura, a izvezli je gotovo u dvostruko većoj vrijednosti. To je jedan od  boljih segmenata hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije,” rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Upozorio je kako je svojevrsni apsurd da Hrvatska ima dobar potencijal u ulovu i uzgoju riba, a da se s dvadesetak kilograma potrošnje ribe po stanovniku godišnje nalazimo tek na 80 posto potrošnje prosjeka EU.

Nacionalni plan

Voditeljica Službe za akvakulturu Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Tatjana Boroša Pecigoš, kazala je kako je u tijeku izrada Nacionalnog plana razvoja akvakulture za programsko razdoblje 2021. – 2027.

Ciljevi tog plana su povećanje proizvodnosti akvakulture, njezina otpornost na klimatske promjene, povećanje konkurentnosti tog sektora, doprinos razvoju ruralnog, tj. priobalnog područja i poticanje inovacija u akvakulturi.

>>>‘Ribanje i ribarsko prigovaranje’ u raspravi o plavom gospodarstvu EP-a

Direktor proizvodnje Cromarisa Dane Desnica rekao je da ta tvrtka ove godine planira tržište opskrbiti s više od 12.000 tona ribe, što bi bio rast proizvodnje za 12 posto u odnosu na prošlu godinu.

Pratite nas na Google vijestima