Posjet najviše američke dužnosnice Taipeiu u posljednjih 25 godina u srijedu je rezultirao kineskim vojnim vježbama u Tajvanskom tjesnacu i upozorenjima vojnih analitičara o rastućoj opasnosti od izravnog vojnog sukoba.
Kina je vojne vježbe najavila u utorak navečer, nedugo nakon što je zrakoplov s Nancy Pelosi, predsjednicom Zastupničkog doma Sjedinjenih Američkih Država, sletio u Taipei.
>>>Kremlj: ne treba podcjenjivati razinu napetosti koju je izazvao SAD | Tajvanska kriza
Manevri će se u sljedećih šest dana odvijati na šest lokacija i uključivati bojne projektile i drugu municiju.
Tajvanski su dužnosnici rekli da vježbe krše pravila Ujedinjenih naroda, narušavaju teritorijalni integritet i utječu na slobodni protok ljudi i roba na moru i u zraku.
Obruč
Zapovjedništvo kineske vojske za istočni teatar u srijedu je započelo vježbu u kojoj sudjeluju mornaričke, zračne i raketne snage uz podršku snaga za podršku i zajedničku logistiku.
>>>Zbog Tajvana ljutita Kina Litvu odsjekla s tržišta, EU pokrenuo tužbu
Sila je razmještena na sjeveru, jugozapadu i jugoistoku otočne države.
Najavljeno je uvježbavanja operacija “pečaćenja” i kontrole, napada na moru i kopnu.
U prvim je satima demonstracije moći nejasno i neizvjesno hoće li Kina balističke projektile ispaliti direktno preko otoka ili vježbu pretočiti u trajniju blokadu.
>>>Razarač USS Curtis Wilbur opet zaplovio Tajvanskim tjesnacem, ‘stvorio rizik’
Song Zhongping, vojni analitičar sa sjedištem u Hong Kongu, za Reuters je rekao kako mu se čini da Narodna oslobodilačka vojska želi uvježbati blokadu otoka u slučaju rata.
“Cilj ovih vježbi je, ako ćemo izravno, priprema za vojni sukob s Tajvanom.”
“Ambicije”
Jedan je tajvanski dužnosnik za isti izvor naveo da vježbe potvrđuju kinesku ambiciju “da Tajvanski tjesnac učini ne-međunarodnim vodama, kao i da čitavo područje zapadno od otočja učini svojom sferom utjecaja.”
Ako Kina postigne što priželjkuje to bi bilo “pogubno za sigurnost i stabilnost regionalnih zemalja, kao i za regionalno gospodarstvo,” rekao je dužnosnik.
>>>Njemačka fregata zaplovila prema Južnokineskom moru | geopolitika
Collin Koh, učenjak sa sjedištem u Singapuru, drži da je posjet Pelosi okinuo “zamku” u kojoj Kina istovremeno mora pokazati odlučnost i izbjeći totalni rat.
“Čak i ako žele izbjeći takav ishod, još uvijek postoji značajan potencijal za slučajnu eskalaciju,” rekao je Koh, predavač u Školi međunarodnih studija S. Rajaratnam.
>>>Usamljeni američki senator blokira 40 milijardi dolara pomoći za Ukrajinu
Karte vježbi koje su objavili kineski državni mediji sugeriraju daleko značajnije i opasnije scenarije od salva raketa i manevara s kojima je Peking u 1996. godini odgovorio na prve izravne tajvanske predsjedničke izbore – u povijest upisane kao “Treća kriza Tajvanskog tjesnaca”.
Možda najznačajnije, brojni analitičari i stratezi podcrtavaju da bi se prema najavama dio manevara trebao odvijati unutar područja koja su prihvaćena kao tajvanske teritorijalne vode. Tajvanski dužnosnici kažu da bi materijalizacija takvog scenarija izazvala međunarodni poredak i pretpostavljala blokadu morskog i zračnog prostora.
Krizu iz 1996. godine učinkovito je dokinula američka mornarica razmještanjem dva nosača zrakoplova, no analitičari drže da bi puko projiciranje ili demonstracija moći ovih dana bili manje učinkoviti jer je Kina u međuvremenu izrasla u veliku vojnu silu.
Grabancijaš je u utorak zabilježio da je američka mornarica prema Tajvanu poslala dio 7. flote, uključujući nosač zrakoplova USS Ronald Reagan (CVN-76), amfibijski jurišni brod USS Tripoli i druga plovila.
Grabancijaš je ‘live’ na Google vijestima
