Broj prijavljenih tražitelja azila u Europskoj uniji značajno je pao od vrhunca koji je zabilježen 2015., no očigledan je porast u prijavama građana Venezuele, objavila je europska agencija za migracije EASO u ponedjeljak.
U 2018. bilo je oko 665.000 zahtjeva za azilom, što je pad od 10 posto u usporedbi s prethodnom godinom, objavio je EASO u godišnjem izvješću koje uključuje 28 zemalja članica bloka i šengensku zonu sa Švicarskom, Norveškom, Lihtenštajnom i Islandom.
Suočena s rastućim nezadovoljstvom građana Njemačka i EU u posljednjim godinama mijenjaju useljeničku strategiju, od politike otvorenih, prema politici zatvorenih vrata, što uključuje snaženje mreže časnika za “dostojanstveno vraćanje migranata”, ekstrateritorijalno raspoređivanje europskih graničara ili nadnacionalno financiranje i diktiranje granične politike Hrvatske.
Brojke uključuju preko 20.000 maloljetnika bez pratnje.
U 2015., kad je Njemačka jednostrano suspendirala Dublinsku uredbu i usvojila politiku otvorenih vrata, zabilježen je rekordan broj od 1,4 milijuna zahtjeva.
Prošle godine, Njemačka je ostala najpopularnije odredište za tražitelje azila, oko 184.000 ljudi, što je pad od 17 posto.
U Francuskoj je bilo 120.500 prijava, 67.000 u Grčkoj, nešto manje od 60.000 u Italiji i 54.000 u Španjolskoj.
>>>Lider američke paramilicije optužen da je grupu trenirao za ubojstva H. Clinton, Obame i Sorosa
Broj tražitelja azila u Italiji pao je 53 posto u usporedbi s 2017. dok Španjolska bilježi porast od 48 posto. Nova talijanska populistička vlada možda je doprinijela padu strožom migrantskom politikom, ocjenjuje dpa.
Najviše tražitelja azila je iz Sirije (85.000), Afganistana (47.250) i Iraka (45.565).
Venezuela je osma na popisu s 22.500 zahtjeva što je porast od 55 posto u odnosu na 2017.
Agencija je navela da je gotovo 90 posto Venezuelaca zatražilo azil u Španjolskoj.
>>>U BiH prijavljen 9.091 nezakoniti migrant: Vijeće ministara
Suočena s rastućim nezadovoljstvom građana Njemačka i EU u posljednjim godinama mijenjaju useljeničku strategiju, od politike otvorenih, prema politici zatvorenih vrata, što uključuje snaženje mreže časnika za “dostojanstveno vraćanje migranata”, ekstrateritorijalno raspoređivanje europskih graničara ili nadnacionalno financiranje i diktiranje granične politike Hrvatske.
(Grabancijaš/Hina)
